život u doba korone

Lauc: 'Stvari koje kupujemo i donosimo kući najveći su rizik. Treba ih nekoliko dana držati u karanteni'

30.03.2020 u 08:46

Bionic
Reading

Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a Gordan Lauc već danima intrigira javnost vrlo plastičnim i vrlo praktičnim objašnjenjima svega vezanog uz koronavirus, stoga je za Novi list otkrio u kojem smjeru može ići ova epidemija, a i kako sam živi u doba korone

Lauc posljednjih dana naglašava ovlaživanje prostora kao jednu od mjera u borbi protiv koronavirusa.

'Primarno mjesto ulaska svih respiratornih virusa je sluznica nosa, usta i oka. U normalnom stanju ona je zaštićena debelim sluzavim slojem koji se naziva mukoza, a sastoji se od jako hidratiranih glikana koji predstavljaju prirodnu obranu protiv virusa i bakterija. No, ako dulje vrijeme udišemo suhi zrak, ta barijera gubi funkciju i virusi imaju širom otvorena vrata. Svi znamo da suhi zrak šteti, no nažalost nedovoljno toga poduzimamo da to spriječimo. Temeljni problem je činjenica da hladni zrak sadrži jako malo vlage, tako da kad ga zagrijemo zrak u grijanim prostorima postaje jako suh. Istraživanje u Americi pokazalo je da je tijekom zime vlažnost zraka u zatvorenim grijanim prostorima oko 20 posto, što je jako malo i jako potiče širenje virusa', kazao je Lauc za Novi list.

Smatra da se Hrvatska jako dobro nosi s ovom situacijom, a upitan provodimo li dovoljno testiranja, kaže: 'Mislim da ovdje treba biti realan i reći da smo u uvjetima u kojima smo bili testirali onoliko koliko je bilo moguće. Ne smijemo zaboraviti da se u Hrvatskoj niz godina ne ulaže dovoljno u području genetičkog testiranja i da u tome značajno zaostajemo za ostatkom Europe. Ciljanim testiranjem spriječeno je širenje virusa u prvoj fazi i danas smo u puno boljoj situaciji od svih drugih zemalja koje graniče s Italijom. U posljednjih nekoliko tjedana pokrenuto je još nekoliko laboratorija koji provode testiranje i vjerujem da će se situacija značajno popraviti. No tu treba voditi računa i o cijeni testa, koji danas iznosi od 500 do 700 kuna. Jedan od prvih zadataka koji stoji pred Znanstvenim savjetom koji je osnovao premijer jest izraditi strategiju testiranja koja će omogućiti omekšavanje karantene, a istovremeno spriječiti eksploziju epidemije.'

Novi lijekovi i cjepiva, smatra Lauc, neće biti spremni za jesen. 'Svi respiratorni virusi povlače se prestankom sezone grijanja i može se očekivati da će se to dogoditi i s ovim. Epidemiološki podaci upućuju da bi to doista trebalo biti tako. No iako vidimo velik broj oboljelih, ipak se do sada samo manji dio populacije susreo s virusom. Iako će se tijekom ljeta sporije širiti, virus neće nestati i na jesen će se vratiti iz tisuća različitih žarišta. Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane otporan na njega možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni', kaže Lauc.

Pojasnio je i kako se on ponaša svaki dan da bi izbjegao zarazu. 'Već preko dva tjedna radim od kuće jer sam među prvima donio odluku da sve svoje zaposlenike pošaljem da rade od kuće. Tada sam mislio da Hrvatska treba brže donijeti tu odluku, pa sam htio i osobnim primjerom potaknuti radikalnije mjere. Kako nemam simptome, ne nosim masku, a niti rukavice. Rukavice nemaju smisla ako se često ne mijenjaju. Štoviše, samo daju osjećaj lažne sigurnosti. Virus ne može ući kroz ruke, već samo ako rukom na kojoj je virus dodirnemo nos, usta ili oči. Pranje ruku jednako je učinkovito kao i nošenje rukavica. Kad izlazim, trudim se držati dalje od drugih ljudi i izbjegavati kontakt sa stvarima koje su drugi ljudi mogli dodirivati. Osobno mislim da su stvari koje kupujemo najveći rizik, pa pokušavam sve što kupimo prvih nekoliko dana 'držati u karanteni', tj. ne dodirivati dok ne prođe onih nekoliko dana koliko virus preživljava na većini površina', zaključuje Lauc.