Švedska ne zagovara ponovno uvođenje viza građanima država zapadnog Balkana koji putuju u Europsku uniju, no inzistira na uvođenju mehanizma suspenzije kojim bi bezvizni režim mogao biti privremeno stavljen izvan snage u slučaju njegovih masovnih zloporaba odnosno pojačanog priliva lažnih azilanata, izjavio je švedski ministar za migracije i politiku azila Tobias Billstrom
Podsjećajući kako je njegova zemlja među prvima zatražila od Europske komisije pregovore kako bi Europski parlament u 'paket' zakona o vizama ugradio tzv. suspenzivnu klauzulu, Billstrom je u intervjuu kojega je u četvrtak objavio sarajevski Dnevni avaz istaknuo kako je rječ o problemu koji je ponovo dobio na značaju.
'Mi smo nedavno ponovo zatražili da se ovaj proces (pregovaranja) nastavi i istaknuli da je stvar hitna', izjavio je švedski ministar.
Billstrom je istaknuo kako se njegova zemlja suočava s velikim prilivom lažnih azilanata sa zapadnog Balkana još od 2009. godine kada je počeo proces ukidanja viza za građane tih država, a taj se problem 'dramatično povećao' u posljednje vrijeme.
'Taj je trend za moju zemlju vrlo zabrinjavajući i kao ministar sam jasno kazao kako je neprihvatljivo da toliko ljudi dolazi u našu zemlju i predaje zahtjeve za status azilanata bez obzira na činjenicu da oni uopće nemaju pravo na to', kazao je Billstrom.
Sa sličnim problemima, kako je pojasnio, suočavaju se i Belgija, Luksemburg, Njemačka, Nizozemska a u novije vrijeme i Austrija.
Kazao je i kako Švedska svoje zakone o azilu ne kani mijenjati, no nadležnim službama već su dane upute da ubrzaju postupke razmatranja zahtjeva za azil.
Billstrom je izrazio očekivanje kako će o uspostavi suspenzivne klauzule za bezvizni režom biti riječi na sastanku Vijeća za pravdu i unutarnje poslove EU zakazanom za 7. i 8. veljače, a razgovori o tome slijede i tijekom ožujka.
Kako je pojasnio, Švedska očekuje da se postigne suglasnost o tome da jedna ili više zemalja-članica EU mogu odlučiti o suspenziji bezviznog režima s jednom ili više zemalja i ponovnom uvođenju viza.
Prema dostupnim podacima, najveći broj osoba koje podnose zahtjeve za azilom u nekoj od država-članica EU pristižu iz Srbije te Makedonije a potom iz BiH.
Većinsku etničku skupinu čine Romi a procjena je vlasti država zapadnog Balkana kao i država u kojima oni traže azil da to čine isključivo kako bi na nekoliko mjeseci osigurali novčanu potporu koja se izdvaja dok traje postupak obrade zahtjeva za odobrenje azila.
