Svibanjski zimski posjeti sa zahlađenjem, jačim mrazem i snijegom su (na sreću) iznimno rijetki događaji, a često se povezuju s tzv. ledenim svecima. Tim se terminom pučkoga meteorologa opisuje jako pogoršanje vremena u svibnju s osjetnim zahlađenjem, koje ponekad donese snijeg i mraz u unutrašnjost zemlje. Ledeni sveci tako će posjetiti Hrvatsku tijekom nedjelje i ponedjeljka, kad će temperatura zraka pasti ispod uobičajenih proljetnih, a očekuje se i snijeg. Moguć je čak i u središnjoj Istri
Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13. svibnja) jer je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe oko početka druge dekade pa do polovice svibnja dogodi naglo zahlađenje.
U 'ledene svece' ubrajaju se i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija čak se naziva i 'ledena Sofija' zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja, piše portal Crometeo.
Ledena prva dekada svibnja 1957.
Ekstremni zimski udar u našim se krajevima dogodio početkom svibnja 1957. godine. Najviše snijega je od 5. do 8. svibnja 1957. godine palo u Gorskom kotaru, od 50 do 80 centimetara. Snijega je bilo i u nizinama, pa je padao i u Zagrebu. Nakon snijega uslijedio je jak mraz koji je počinio veliku štetu. Temperatura se u Ravnoj Gori spustila na -11 Celzijevih stupnjeva, a mraza je bilo mjestimice i na sjevernom i srednjem Jadranu.
Iz tog razdoblja, po podacima DHMZ-a, potječe i nekoliko rekorda za minimalnu svibanjsku temperaturu. U Šibeniku je 6. svibnja 1957. izmjereno 2,3 °C, a u Zagrebu (Maksimir) -1,8 °C. U Senju je 7. svibnja 1957. godine izmjereno 3,4 °C, 8. svibnja 1957. u Gospiću je izmjereno za svibanj rekordno niskih -7 °C, a dan kasnije u Kninu temperatura se spustila na -0,4 °C.
Tih dana zabilježeno je i nekoliko svibanjskih rekorda u maksimalnoj visini snijega. U Varaždinu ga je tako 6. svibnja 1957. godine izmjereno četiri centimetra. Dan kasnije, 7. svibnja 1957. godine, u Ogulinu je izmjereno 18 centimetara snijega, a u Pargu kraj Čabra čak 64 centimetra.
Svibanjski snježni rekord za Gospić iznosi 24 centimetra od 2. svibnja 1960. godine. U Karlovcu je pak 3. svibnja 1985. godine izmjereno četiri centimetra snijega.
Hoće li ovi rekordi biti srušeni, tek nam je vidjeti, no prema prognozi DHMZ-a, u noći s nedjelje na ponedjeljak temperature zraka u kopnenim će se krajevima opasno približiti nuli, a u gorskima će biti i u minusu.
Državni hidrometeorološki zavod javlja kako će u nedjelju biti pretežno oblačno s kišom te hladnije. Obilnije oborine bit će u zapadnim predjelima, a u gorskim predjelima uz pad temperature kiša će prelaziti u snijeg. Jako jugo će na sjevernom Jadranu okrenuti na jaku i olujnu buru te će u unutrašnjosti zapuhati umjeren do jak sjeverni vjetar. Početkom radnog tjedna slijedi smirivanje vremena uz razvedravanje sa zapada, a od utorka temperatura zraka bit će u porastu.
Istramet pak javlja kako bi u nedjelju snijeg mogao pasti u središnjoj Istri, a obilniji na Učki i Ćićariji.