Predsjednik Hrvatskog sabora i Glavnog odbora SDP-a Josip Leko večeras je istaknuo potrebu za promjenom SDP-ova stranačkog programa, odnosno njegovo usklađivanje s aktualnim političkim i društvenim okolnostima, a s obzirom da je važeći socijaldemokratski program pisan još početkom 1990-ih
Jedan od mojih tihih prijedloga je da bi SDP trebao početi razmišljati o novom programu socijaldemokratske stranke, jer mi smo program pisali u prevratu iz socijalizma u kapitalizam, u Domovinskom ratu i osamostaljivanju Hrvatske. To je vrijeme koje je imalo svoje zakonitosti i potrebe, pa i u socijaldemokratskom programu', izjavio je Leko gostujući u HTV-ovoj emisiji 'Javna stvar'.
Naglasio je kako je to njegov osobni stav, da je taj svoj prijedlog 'testirao' kod nekih stranačkih kolega, te mu se čini da je naišao na potporu. Istaknuo je da je hrvatsko društvo prošlo značajan put, razvijalo se, Hrvatska je sada članica EU, te da sve to ukazuje na potrebu da SDP svoj politički program uskladi s okolnostima koje sada vladaju u Europi i svijetu.
Leko je progovorio i o odnosima u SDP-u. 'SDP je zaista demokratska strsnka i svatko u SDP-u ima ambicije. Dokle one sežu, to je druga stvar. Te ambicije unose pozitivni nemir u SDP-u i ja tu vidim prednost stranke. Sigurno da je politika SDP-a uvijek pod kontrolom', rekao je Leko.
Međutim, sve se više govori o ne baš idiličnim odnosima između premijera Milanovića i ministra financija Slavka Linića. Leko kaže da su odnosi dvojca, koliko on zna, dobri.
Upitan kakvi su odnosi njega samog i premijera, Leko je kazao: 'Premijer i predsjednik sabora surađuju u djelokrugu, pitanje je samo stila. Ja imam svoju političku osobnost koju sam gradio '90-tih godina u stranci i ostajem pri njoj, a SDP je demokratska stranka gdje svatko od nas ima pravo birati i biti biran, tj. svatko ima pravo graditi svoju političjku osobnost. Ja sam svoju izgradio i mislim da je ne trebam mjenjati. Predsjednik Vlade ima svoju osobnost i ja je poštujem', rekao je Leko.
Predsjednik Sabora nije se složio s konstatacijom da je Milanović marginalizirao tzv. 'račanovce' u stranci. Kazao je kako je Milanović dva puta dobio mandat na čelu stranke i da ima pravo birati svoje ljude za ostvarenje svog programa. 'U tome ima ljudi koji su bili uz Račana, i ja sma jedan od njih', rekao je Leko.
Leko je odbacio mogućnost da se kandidira za predsjednika SDP-a. 'U nekim drugim vremenim, zašto ne, ali sada to sasvim sigurno nije na dnevnom redu i ne treba na meni graditi vođu SDP-a', rekao je jedan od čelnih ljudi stranke.
Osvrčući se na inicijative za promjenu Ustava, među kojima je i ona predsjednika Republike Ive Josipovića, Leko je rekao kako već nekoliko godina smatra potrebnim dopuniti Ustav i neka pitanja preciznije regulirati. Kao jedno od njih izdvojio je referendum, koji se 'često uzima kao sredstvo manupulacije'.
'Ne mogu se referendumom pitanja ljudskih prava i temeljnih sloboda tretirati kao, recimo, zaštita velebitske degenije', kazao je Leko, istaknuvši da je Ustavom potrebno utvrditi koja se pitanja mogu rješavati referendumom.
Na pitanje sumnja li predsjednik stranke i vlade Zoran Milanović u Ustavni sud, odnosno stav tog suda o tzv. referendumu o ćirilici, Leko je odgovorio kako na to pitanje može odgovoriti samo Milanović. No, istaknuo je, iz osobnog iskustva može tvrditi da je u demokraciji najvažnije poštivati i izgrađivati demokratske institucije, pa shodno tome i Ustavom zajamčenu trodiobu vlasti.
'Imam povjerenja u Ustavni sud. No, nikome ne dajem 'bianco' povjerenje, svatko je tu da se provjerava', poručio je Leko
Upitan treba li Hrvatsku regionalno preustrojiti, što svojom inicijativom za promjenama Ustava predlaže predsjednik Josipović, Leko je rekao kako je i važeći ustroj jedan od elemenata preskupe države. U Hrvatskoj se, naglasio je, treba postići konsenzus oko načina kako graditi društvo koje neće biti toliko ovisno i zaduženo, već se razvijati prema svojim potrebama.
'Svi se slažu da je hrvatska država preskupa, a jedan od elemenata preskupe države je i teritorijalni ustroj. To ne mora biti ništa problematično kada bi se Hrvatska razvijala brzinom i ekonomskom snagom koja se očekuje i kada bi te jedinice imale djelokrug i ovlasti prema svojoj ekonomskoj moći', poručio je.
Ustvrdio je kako se Hrvatska zadužila 'neizdrživo' te da su u SDP-u suglasni s ciljevima Vlade za smanjenje prekomjernog deficita. 'Mislim da je u Hrvatskoj posve razvidno i svima jasno da se Hrvatska zadužila neizdrživo. Na djelu je sada nepovoljno zaduženje koje će opterećivati Hrvatsku na duži period. Mi se sada zadužujemo 6 do 7 posto, i kada bismo imali gospodarski rast to bi bio preveliki teret', rekao je.
