Profesor Hrvatskog jezika Ilija Barišić iz zagrebačke III. gimnazije navodi kako je kod nekih djela, poput Patnji mladog Werthera J. W. Goethea i Prijana Lovre Augusta Šenoe, problem stilski, odnosno način na koji su ona napisana.

'Takva djela imaju složenu i zastarjelu rečeničnu strukturu punu arhaizama. Učenicima je teško takva djela čitati glatko i s razumijevanjem. Možda bi bilo bolje odabrati neka druga kvalitetna književna djela koja obrađuju slične teme, a pristupačnija su za čitanje', kaže Barišić.

Kao drugi problem ističe pjesme, odnosno poeziju koju učenici samostalno moraju obrađivati kao lektiru. Od autora pjesama na popisu se nalaze Petrarca, V. Nazor, S. S. Kranjčević, T. Ujević, C. Baudelaire i A. B. Šimić.

Zašto Držića ne prevesti na suvremeni jezik?

'To su vrhunski pjesnici koje treba raditi, ali na satu, a ne kao lektiru. Tako nastavnik učenike može voditi i pomagati im u procesu razumijevanja teksta. Teško im je samostalno razumjeti pjesme, kao i druge tekstove u stihovima. Rečenična struktura teksta u stihovima, puna inverzije i drugih stilskih figura, otežava glatkoću čitanja i samo razumijevanje teksta. Tu učenicima treba određena asistencija', objašnjava te dodaje kako je nekad problem i u nezgrapnom prijevodu djela u stihovima na hrvatski jezik. 'Nekim je učenicima, na primjer, lakše čitati Antigonu na engleskom'.

Djela napisana na zastarjelom jeziku treći su problem koji učenicima zadaje muke tijekom čitanja i obrađivanja lektire. Kao primjer Barišić navodi Novelu od Stanca Marina Držića, koja je pisana na starom dubrovačkom razgovornom jeziku punom talijanizama.

'Učenici gube volju kad cijelo vrijeme moraju imati rječnik pri ruci i u svakoj drugoj rečenici tražiti što koja riječ znači', ističe i dodaje kako bi bilo bolje da se Držića prevede na suvremeni hrvatski jezik.

Kako je krenula hajka?

Podsjetimo, Ekspertna radna skupina izradila je popis lektire, koji je poslala Ministarstvu znanosti i obrazovanja na potvrdu. No, Ministarstvo je izradilo drugačiji popis obvezne lektire, koji je izazvao brojne kritike stručnjaka i javnosti zbog izbacivanja suvremenih naslova te je pokrenuta i peticija za vraćanje Dnevnika Ane Frank.

Kao obrazloženje Ministarstvo je navelo dostavu predmetnog kurikuluma s izdvojenim mišljenjima, pa je ministrica Divjak tražila stručno mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je na temelju njih izrađen popis lektire.

Pritisnuta kritikama ministrica ih je odlučila uvažiti te je najavila kako će učiteljima biti upućen anketni listić, a na temelju  odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela.

'Nakon jučerašnjeg dana jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike', objavila je ministrica Divjak na svojem Facebook profilu.

To možda i nije uobičajena metoda, dodaje, ali misli da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica.