'Ne bih htjela iz pijeteta prema pokojnom kolegi komentirati njegov slučaj, ali se mogu osloniti na pisma drugih obitelji koje su mi pisale da su članovi njihove obitelji trpjeli jaku bol i patnju te da je to bila agonija za sve. Takvo teško umiranje kod nas u Hrvatskoj nažalost nije rijetkost. Bez obzira umire li se u kući ili u bolnici. Službu kako zbrinuti umiruće bolesnike nemamo dobro organiziranu, iako imamo palijativnu skrb u zakonu', rekla je za N1 liječnica Vlasta Vučevac.

Navodi da palium znači plašt, a liječnici palijativne skrbi zapravo s 'plaštem dobroćinstva žele zagrliti bolesnika i njegovu obitelj'.

'Mi moramo brinuti o obitelji koja gubi svoga člana i riješiti sve njegove i tegobe njegove obitelji, a u centar zbivanja stavljamo bolesnika. Po našim pravilima mi smo dužni ispuniti svaku želju bolesnika i obitelji. Ono što je iznad svega, osobi na odlasku moramo osigurati dostojanstvo. To je poseban protokol i posebna filozofija skrbi.

Opioidi uopće nisu skupi i ne radi se o cijeni. Nikad nitko nije usporedio lijek i cijenu. Opiofobija je potpuno bezrazložna. Na što će se jadni bolesnik naviknuti kad su njemu ograničeni dani života? Zapravo je to pitanje stava, moramo napraviti zaokret u svojem razmišljanju', kazala je.

Ona kaže kako je greška što u bolnicama nisu podijeljeni kurativni i palijativni liječnici.

'Kurativni liječnici pod svaku cijenu žele izliječiti čovjeka. Ako to ne uspije, to se smatra neuspjehom, a zapravo bismo trebali trebali shvatiti da svaki život ide kraju i da naša savršena medicina ima svoje granice i tada dođemo do onog kad dalje ne možemo ništa napraviti. Palijativni liječnici ne liječe, mi rješavamo teške simptome palijativnog bolesnika. Mi imamo holistički pristup i uvijek nam je na pameti da bolesniku omogućimo život bez boli i patnje', rekla je za N1.

Također, napominje kako palijativna skrb nije u Hrvatskoj jednako dostupna.

'Želim istaknuti da u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti palijativna medicina ima prioritet. Mi u cijelosti kao društvo nismo shvatili što je palijativna skrb, mi moramo uvesti kulturu umiranja ako želimo biti dio civiliziranih europskih zemalja. To je treći dio medicine. Tu se ne radi samo o onkološkom bolesniku, u palijativnoj skrbi može biti bolesnik od rođenja pa do duboke starosti', rekla je.

Za kraj kaže: 'Ako jedan dio Hrvatske ima jako dobru palijativnu skrb, onda možemo imati svi. U jednoj županiji jedan naš osiguranik može dobiti sve, a u drugoj ništa. Palijativna skrb se ne tiče samo Ministarstva zdravstva, čovjek je socijalno biće. Imamo programe, ali premalo radimo. Moramo pokrenuti županijske timove'.