U uvodom govoru dao je ocjenu uspješnosti predstečaja. 'Naša je ocjena da smo u vrlo kratko vrijeme, tj. u 15 mjeseci, obradili preko 6300 kompaniija i to tako da smo im uspjeli osigurati opstanak čime je spašeno 40.000 radnih mjesta. Ima i mnogo otpora i onih koji bi rado kriminalizirati ovu mjeru, ali svi relevatni stručnjaci poručuju da treba nastaviti' rekao je Linić piše Lider.

Objasnio je kako su u prethodne tri godine bilježeni jako loši gospodarski trendovi i kako je bilo evidentno da Vlada neće moći krenuti u potrošnju. Prema tome, Vlada je okosnicu bacila na državne i privatne investicije koje inače imaju mali utjecaj na rast BDP-a. Da bi se krenulo u investicije, trebalo je riješiti insolventnost u privatnom sektoru, jer investicija i izvoza bez zaduženja nema.

'Početkom 2012. preko 54.000 poslovnih subjekata bilo je u blokadi. Ukupno brojka se penjala i do 72.000 blokiranih tvrtaka. Došlo je do nagle propasti vlastitog kapitala. Vlastiti kapital tvrtki u 2011. iznosio je samo 34 posto, što je nedovoljno za bilo kakve investicije. U najvećim problemima bili su mali poduzetnici, zbog čega smo krenuli u predstečajeve u dva modela – ubrzanim i složenijim', objasnio je ministar.

Rekao je da su Vladu na predstečajeve ponukali i krajnje neefikasni stečajevi, koji traju i po 15 godina, a blokiraju golem novac. Potpuna neefikasnost se dokazala u studiji Svjetske banke, koja govori da se stečajevima naplaćuje samo 30 posto potraživanja. U zadnjih 13 godine, naplata države u stečajevima iznosila je samo deset posto u više od 3000 otvorenih stečajeva.

'Modeli predstečaja postoje i u Europi i SAD-u. Cilj im je spašavanje radnih mjesta. Utvrdili smo da u mnogim zemljama zbog krize postoje hibridni stečajevi, koji omogućavaju djelovanje i samostalnost dužnika uz nadzor vjerovnika, pa smo i mi krenuli u takav postupaka. Naknadne ocjene Europske Komisije i MMF-a pozitivno su ocijenile naš rad', izjavio je Linić piše Lider.

Veliku pomoć u predstečajevima dala su i ministarstva gospodarstva, poljoprivrede i turizma ali i fondova za gospodarsku suradnju. Pohvalio je i rad banaka koje su aktivno uključile u spašavanje posrnulih kompanija.

Liniću je postavljeno pitanje što je sa firmama kojima se primjerice otpiše deset milijuna kuna, a one za pola godine propadnu – da li je to bačen novac? Ministar je odgovario kako je to pitanje dio većeg problema – što sa firmom nakon predstečaja.

'Vlada sa HBOR-om osniva kapitalni fond od milijardu kuna za tvrtke koje uspješno završe predstečaj. HBOR je već obećao dati sto milijuna kuna. Problem hrvatskih tvrki je što sa vlastitim kapitalom pali ispod 30 posto. Nadam se da ćemo uspjeti jer pregovaramo sa EIB-om i ERBD-om, ali želimo da u taj fond uđu domaće banke. Nismo mi navikli da zajednički radimo, pojedici nerado u tvrtke puštaju druge vlasnike zbog čega smo imali velikih problema u dokapitalizacijama, a nećemo si priznati da pojedinačno nemamo dovoljno novaca', ustvrdio je Linić i zaključio:

'Bahati smo, otpisujemo i darujemo. Tako nas opisuju. Mogli smo mi otpisati i 80 posto dugova. Sad vidimo da tome nije tako i da ministarstvo ima svoje kriterije i stavove. Nastojimo što više pomoći gospodarstvu jer je radno mjesto najbitnije. Nismo išli za tim da poduzetnicima uzmemo čim više, još da smo imali pomoć Hrvatske udruge poslodavaca rezultati bi bili i bolji. Na ovakvom projektu mora surađivati cijelo društvo, a opet sve se hoće kriminalizirati. Najgore mi je bilo kada je Pravni fakultet objavio da su predstečajevi koruptivni, nisu uvidjeli koliko su vjerovnici zaštićeni. To se događa kada nemate ruku koja vam pomaže već vas ismijava'.