U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu emisije 'S predsjednicom izvan protokola', Kolinda Grabar-Kitarović ponovila je kako, nažalost, pitanja iz prošlosti, pogotovo iz Drugog svjetskog rata i ideološka pitanja još uvijek dominiraju javnim prostorom te dodala kako je bila ljuta na sve političare da se uopće politizira pitanje komemoracije žrtvama logora iz NDH.

'Jedna kolona bit će znak naše zrelosti'

'I mislim da s time trebamo stati. Zbog toga sam do sada odavala pijetet upravo u toj tišini. I to nije nimalo usmjereno protiv vlade i službene komemoracije. Ali, evo, spremna sam u duhu zajedništva i pozivam sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet. Da pokažemo da smo dovoljno zreli da o toj temi iz prošlosti danas razmišljamo s tim vremenskim odmakom. To nisu temelji moderne hrvatske države. To su četiri nesretne godine u povijesti hrvatskoga naroda, uz ovu tisućljetnu povijest koju imamo, uz gotovo sada tri desetljeća moderne hrvatske države koja je utemeljena na antifašizmu i Domovinskome ratu', dodala je.

To bi onda, ističe, bila 'kolona zajedništva, koja znači i dobru vjeru da tom pitanju pristupimo onako kako treba, s pijetetom, ali i isto tako s odgovornošću za budućnost Hrvatske, ne samo naših međunacionalnih odnosa, već procesa u Hrvatskoj općenito'.

Pitanje Jasenovca i žrtava, naglašava, ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske. Iznimno dobrim u tom smislu smatra prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnoga povjerenstva, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu. 'Da se točno utvrdi prava istina, jer držim da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed', poručila je.

U 21. stoljeću, objašnjava, modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, 'što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije'.

Na novinarsko pitanje nije htjela spekulirati o tome treba li u određenim prigodama dozvoliti korištenje pozdrava 'za dom spremni', rekavši da to treba prepustiti pravnim stručnjacima. 'Kao što znate, postoje različita rješenja u različitim državama, od SAD-a koji apsolutno dopušta slobodu govora, do država koje to sve apsolutno brane. Ja ne znam mogu li potpune zabrane uroditi plodom. Držim da je puno bitnija edukacija, obrazovanje, osvješćivanje o tome što se doista dogodilo i što to u konačnici znači za ugled Hrvatske', dodaje.

Pritom je podsjetila i na iscrtavanja nacističke svastike na poljudskom stadionu odnosno na to da još uvijek nisu pronađeni počinitelji, a smatra da je bila riječ o provokaciji. 'I dan danas potičem policiju i sve službe da se pronađu počinitelji, uvjerena sam da je to bila čista provokacija'.

Potrebno je Ministarstvo demografije

Ima, kaže, spreman prijedlog mjera za rješavanje demografskog problema, a on uključuje osnivanje posebnog ministarstva demografije koje bi koordiniralo sve potrebne mjere kako bi se mlade zadržalo u Hrvatskoj i vratio one koji su iz nje otišli.

'Demografija po meni uključuje i gospodarstvo, ali i prometnu povezanost, škole i reformu obrazovanja, dualno obrazovanje, strukovno obrazovanje. Uključuje povezivanje, primjerice srednjoškolcima u jednom Kistanju dati prigodu da odlaze u Šibenik u srednju školu, što u ovom trenutku ne mogu, jer nema autobusne linije. Uključuje i otvaranje i zatvaranje ispostava državnih poduzeća, pošte i slično, u raznim dijelovima Hrvatske', objašnjava.

Žao joj je što se kritike koje upućuje u pogledu demografije u javnosti tumače kao kritika sadašnje Vlade jer, kaže, kritizira većinu dosadašnjih Vlada budući da 'problemi nisu izašli preko noći'.

'Najmanje što želim su sukobi, jer držim da u međusobnoj suradnji možemo i moramo riješiti ta pitanja i voljela bih da se to i u javnosti interpretira kao takvo. Dakle, briga o društvenim problemima briga je i za mene i za vladu, ali isto tako i za oporbu', poručuje.

Odnose s Vladom premijera Andreja Plenkovića ocijenila je dobrima. 'Zadovoljna sam, posebno posljednje vrijeme, našom komunikacijom, konzultiramo se. (...) Ponekad, naravno, postoje nekakve nijanse u razmišljanjima', dodala je.

Šešelj i Vulin su unutarnje pitanje Republike Srbije

Komentirajući odnose Hrvatske i Srbije, posebno nakon incidenta u srbijanskoj Narodnoj skupštini, kojega je izazvao osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, predsjednica je rekla da ne može biti zadovoljna stanjem odnosa dviju država. 'Godinama i mjesecima radili smo na posjetu predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj i na konkretnim mjerama koje trebaju ići u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dviju država koje se vuku godinama', kazala je predsjednica i istaknula kako je zabrinuta što se nakon Šešeljevih prijetnji nitko na to u Srbiji nije osobno osvrnuo niti osudio.

'Moram izraziti i svu potporu koju će Hrvatska i nadalje pružati hrvatskom narodu izvan domovine, pa tako i hrvatskoj zajednici u Srbiji u ostvarivanju njihovih legitimnih prava', rekla je predsjednica.

Naglasila je da su i Šešelj i Aleksandar Vulin unutarnje pitanje Republike Srbije s tim da je pitanje Vulina malo drugačije jer je on ministar u Srbiji te njegove riječi nose težinu.

Predsjednica je istaknula i da su se nakon posjeta predsjednika Aleksandra Vučića dogodili pozitivni pomaci. 'Moramo priznati da je on za hrvatsku manjinu u Srbiji učinio nešto i želim da nastavimo tim putem. Ono što je bitno je i da riješimo pitanja nestalih, a i ostala zaostala pitanja iz Domovinskog rata, uključujući i pitanje univerzalne jurisdikcije. To se može riješiti samo dijalogom i razgovorom', dodaje.

Navodeći da joj je posljednji izmješteni ured bio u Šibensko-kninskoj županiji predsjednica je kazala da i u toj županiji živi određeni postotak srpske manjine u Hrvatskoj. 'U razgovoru s njima, ne samo u službenom razgovoru, mnogo mi je ljudi prilazilo i zahvaljivalo. Osjeća se da su ljudi prodisali, da im je lakše. I Tomislav Žigmanov mi je rekao da je Hrvatima u Srbiji lakše kada su odnosi među državama relaksirani, kada nisu napeti.'

Govoreći o svojim susretima s predstavnicima Srba u Hrvatskoj kazala je da su teme najčešće o zapošljavanju, odlasku mladih, struji, vodi i slično. Naglasila je da se radi na tome da se struja uvede do kraja godine ne samo u one zaseoke gdje je srpsko stanovništvo, već i na npr. otoku Žirju.

'Posjet Srbiji mora se dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak'

Odgovarajući na pitanje hoće li ići u uzvratni posjet Srbiji predsjednica je kazala da ni od čega ne odustaje. Na političarima je da pokažu odgovornost da ne ulaze u daljnju spiralu verbalnog nasilja. Ja sam se na taj posjet obvezala i vjerujem da će se dogoditi. 'Međutim, on se mora dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak. Prije svega, meni je pitanje nestalih ključno pitanje prema kojem se postavljam ne samo kao predsjednica, već kao žena i majka.'

Navodeći što sve smatra pozitivnim rezultatima Vučićevog posjeta Hrvatskoj predsjednica je kazala kako se ljudi ovdje osjećaju lakše.

'Kažu mi da moramo nastaviti ovim putem. Osim toga, sastali su se ministri pravosuđa da bi raspravili o univerzalnoj jurisdikciji. Predsjednik Vučić primio je predstavnike hrvatske manjine u Srbiji i udruge naših nestalih. Isto to sam i ja učinila. Duboko suosjećam i s onim srpskim majkama koje traže svoje najmilije. Našli su se i ministri prometa. Razgovarali su o rekonstrukciji pruge Zagreb-Beograd. Pozdravljam i to što je Hrvatska gospodarska komora, unatoč svemu što se događa, otvorila svoj ured u Beogradu, rekla je predsjednica i dodala - kao što vidite, ne možemo govoriti o nekom prijateljstvu između država, ali dobrosusjedski odnosi su nužni.'