Iako je poznato to da je Hrvatska u europskom vrhu po vrijednosti nekretnina koje ima u svojem vlasništvu, tih je nekretnina očito toliko da ih nitko nije uspio popisati i registrirati svih proteklih godina. Ovih dana događa se deja vu; novi ministar državne imovine Mario Banožić najavljuje da ćemo iduće godine imati sveobuhvatnu evidenciju državne imovine. Tu ne bi bilo ničeg čudnog da registar državne imovine nije pompozno oformio još početkom 2014. Mladen Pejnović. Njime se potom bavio donedavni ministar Goran Marić, za kojeg je i formirano posebno Ministarstvo državne imovine
Rijetko koja europska država može se pohvaliti imovinom vrijednom više od 30 milijardi eura, tek pokoja skandinavska zemlja ima bogatiji fond državne imovine.
Dvadeset godina, dakle od osamostaljenja, sređivanjem državne imovine i njenom monetizacijom bavili smo se slabo ili nikako. Nitko nije točno znao ni što država posjeduje. No tome je trebao doći kraj početkom 2012., u mandatu SDP-ove vlade Zorana Milanovića, kada je na čelo Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) došao Mladen Pejnović.
vezane vijesti
Dvije godine kasnije predstavio je registar državne imovine, u kojem je tada bilo evidentirano 382.628 raznih vrsta nekretnina te 690 trgovačkih društava u kojima se država pojavljuje kao vlasnik dionica i poslovnih udjela.
Država je napokon znala čega je sve vlasnik. Ili ipak nije?
Muke po registru tu tek počinju. Nakon Pejnovićeva mandata, koji je najviše obilježilo loše izvješće revizije o poslovanju te propast najveće perjanice njegova mandata 'Projekti 100', o čemu je tportal ranije pisao, u koštac s problemom energično se uhvatio Goran Marić.
'Registar državne imovine nije popis za rasprodaju!'
Premijer Andrej Plenković preko noći je smislio novo ministarstvo pa nekadašnji DUUDI dolazi na višu razinu i postaje Ministarstvo državne imovine na čelu s Marićem.
Ispada da s registrom ima još puno posla jer u njemu nije uopće bilo poljoprivrednog zemljišta. Marić je sam konstatirao to da je registar državne imovine nepotpun i netočan.
Zatim je lukavo izmijenio Zakon o Središnjem registru državne imovine (SRDI), prema kojem ga više ne vodi Ministarstvo, već Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Zakonom su propisane i prekršajne kazne za obveznike koji ne dostavljaju promjene vezane uz imovinu, a i sam popis obveznika registra državne imovine povećao se s 227 na više od dvije tisuće. Obveznici su uglavnom jedinice lokalne i regionalne uprave. Krnji registar Marić je ostavio svom nasljedniku.
A njih je na početku mandata 'pritisnuo' novi ministar Mario Banožić na sastanku sa županima u ponedjeljak. Teme radnog sastanka bile su popis prioritetnih predmeta po županijama i evidencija nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na području jedinica lokalne i regionalne samouprave s ciljem usklađivanja i dopunjavanja registra te rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Ministar Banožić nakon sastanka sa županima: Svi podaci o državnoj imovini u prvoj polovici 2020.
Registar je i dalje nepotpun, a župani su se obvezali da će do kraja godine prikupljati podatke o državnoj imovini na području svojih regionalnih jedinica kako bi Ministarstvo u prvoj polovici 2020. imalo kompletnu evidenciju.
Loptica je dakle s Ministarstva državne imovine prešla na pleća jedinica regionalne i lokalne samouprave, čiji su predstavnici uvjerili ministra kako imaju dovoljno kapaciteta za provedbu evidencije državnih nekretnina.
