'Europska komisija je u svojoj komunikaciji i prijedlogu izmjena direktiva koje se odnose na gospodarenje otpadom te gospodarenje ambalažnim otpadom u paketu kružne ekonomije jasno poručila kako će se spalionice i MBO postrojenja financirati iz kohezijskih fondova samo u izvanrednim slučajevima i uz dostavljanje dokaza da je prije toga u potpunosti poštivana hijerarhija gospodarenja otpadom, odnosno da je uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja otpada', naglašava Škrlec.

Cilj je kružne ekonomije, kako pojašnjava, razvrstavanjem otpada izdvojiti biorazgradivu komponentu iz komunalnog otpada za proizvodnju komposta, odnosno izdvojiti ostale vrijedne komponente kako bi se otpad što prije klasificirao kao sekundarna sirovina. Takve sustave gospodarenja komunalnim otpadom s primarnom selekcijom na kućnom pragu ima i nekoliko naših gradova, među kojima je i Prelog, u kojem je nakon kompostane za biorazgradivi otpad napravljena sortirnica korisnog otpada.

'Iako još nisu svi uveli ni obvezno odvojeno prikupljanje papira i stakla, a da ne govorimo o biorazgradivom otpadu, sustav odvojenog prikupljanja otpada već je na nekoliko primjera i u nas pokazao svoju učinkovitost i opravdanost stvaranjem lokalnih radnih mjesta. Sada je samo potrebno pomoći razvoj poduzetništva koje bi prikupljenoj sekundarnoj sirovini kroz stvaranje novih poluproizvoda ili proizvoda dalo dodanu vrijednost i time ostvarilo veću zaradu na tržištu', smatra zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, napominjući da se Hrvatska još uvijek nalazi među sedam zemalja koje glavninu otpada odvoze na odlagališta, ali to treba mijenjati sukladno načelima kružne ekonomije zbog penala koji prijete.

Primjer Preloga, kako dodaje, zorno pokazuje da se pravilnom primjenom politike kružne ekonomije ne samo štiti okoliš, nego i sigurno snižava cijena komunalnih usluga za građane.

'Nasuprot tome, sigurno će porasti cijena odvoza komunalnog otpada u velike, regionalne centre za gospodarenje otpadom (CGO) jer su udaljeni i po nekoliko desetaka kilometara. Osim zbog transporta, cijena bi porasla zbog troškova odlaganja otpada u centre za gospodarenje otpadom. Nadalje, glavni proizvod CGO-a je RDF, što znači da se spaljuje velika količina materijala koji bi se mogao iskoristiti za dobivanje sekundarne sirovine, a biološka komponenta se odlaže za proizvodnju deponijskog plina', pojašnjava Škrlec, naglašavajući da su postavljeni ciljevi EK u smjeru promjene paradigme i cjelokupne javne politike upravljanja otpadom suprotni daljnjem financiranju spalionica i MBO postrojenja.

Zbog toga što se otpad sve više danas tretira kao izvor vrijednih sirovina Europska komisija zalaže se za novi pristup nakon 2018., koji bi mogao utjecati na centre za gospodarenje otpadom s MBO postrojenjima što se planiraju graditi u Hrvatskoj, poput Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivničkom Ivancu za četiri županije. Njegova je vrijednost procijenjena na čak 75 milijuna eura, od čega se najviše novca očekuje iz europskih fondova.

'U trenutku kad lokalne samouprave prepoznaju sve prednosti odvojenog prikupljanja otpada, kao što je to u slučaju Preloga, koji je od siječnja kućanstvima smanjio cijenu njegovog odvoza za 10 posto, opravdano je pitanje koliko će i koje će se vrste otpada uopće odvoziti u CGO ili u ovom slučaju RCGO Piškornica. Ovako projektirano postrojenje će sigurno ući odmah u kategoriju prekapacitiranih i ne bi trebalo dobiti financiranje iz Unijinih fondova. Operativni troškovi tako prekapacitiranog postrojenja će biti preveliki te će se time neopravdano na dulji rok povećati cijena komunalnih usluga za građane. Isto tako, učinkovit sustav odvojenog prikupljanja otpada i biorazgradivog otpada čini ekonomski neisplativim projekt spalionice predviđenog kapaciteta u Zagrebu, a s obzirom na količinu otpada koji će preostati za termičku obradu, zahtijeva ozbiljnu analizu gdje i kakvu vrstu postrojenja graditi. Upitan je i nastavak prakse suspaljivanja komunalnog otpada, a da se prije toga nije primijenilo odvojeno prikupljanje otpada', smatra ORaH-ov zastupnik u Europskom parlamentu te napominje da je trenutak za prilagođavanje postojećih, dugoročnih planova za zbrinjavanje otpada novim načelima koja će vrijediti od 2018.

Kako bi se doznalo što će se uistinu dogoditi, odnosno kako će se reagirati prema projektima za izgradnju MBO postrojenja što se grade sredstvima EU-a ili su u tijeku aplikacije za njih, Škrlec je uputio prioritetno pitanje Europskoj komisiji.'Od Komisije tražim odgovor na pitanje kako će se ugraditi, odnosno uskladiti principi kružne ekonomije, poput izdvajanja biorazgradivog otpada i kritičnih sirovina, u postojeće partnerske sporazume i operativne programe u kohezijskoj politici te hoće li i na koji način Komisija utjecati na promjenu planova gospodarenja otpadom država članica u kojima se MBO postrojenja i spalionice navode kao strateški projekti', veli Škrlec, ukazujući na nužnost revizije Strategije gospodarenja otpadom u Hrvatskoj iz 2005., koja bi morala obuhvaćati najavljene, radikalne promjene odnosa EU-a prema otpadu.