'Posljednjih tjedana činilo se da je nastupila stagnacija, no sada se čini da se nastavlja trend porasta oboljelih. Razlozi su brojni. Prisutna je visokozarazna delta varijanta. Ne možemo reći da su cijepni obuhvati visoki, imamo dosta populacije u kojoj se virus može širiti', istaknula je epidemiologinja Zvjezdana Lovrić Makarić iz HZJZ-a za HRT.

Stiglo je hladnije vrijeme i aktivnosti su se prebacile u zatvorene prostore.

Pero Lučin, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, smatra da na mali broj cijepljenih svakako utječe i nesuglasje u Znanstvenom savjetu Vlade RH.

'U ovoj bitki, koja dugo traje, potrebno je puno reda i dobre organiziranosti. Nema dileme da ćemo pobijediti virus, samo je pitanje s koliko žrtava. Osobno sam stava da broj žrtava mora biti što manji. Svim se sredstvima moramo boriti. Najbolji je način cijepljenje, ali očito imamo još velik broj onih koji se nisu cijepili. Tu su i maske i socijalna distanca, to isto treba uzeti u obzir. Preko ljeta smo se opustili, ali sada se okupljamo u zatvorenijim prostorima. Virus nije promijenio svoje ponašanje, osim što je postao zarazniji. Čak 238 tisuća starijih od 65 godina nije cijepljeno', istaknuo je.

Velik je problem to što imamo malo manje od 70 posto onih koji se nisu cijepili.

'Teško mi je reći koji su razlozi za to. Nisu dobri podaci u tom kontekstu, jer je to skupina koja je izložena velikom riziku, riziku od teškog oboljenja, pa i od smrti', ističe Lovrić Makarić.

Pojavio se i delta+ soj.

'To je očekivano. Kada se virus puno dijeli, kada se inficira velik broj osoba, događaju se greške i mutacije i vrši se selekcija. Kada postoji eksponencijalni rast, javljaju se nove varijante. Dokle će to ići, teško je predvidjeti, mutacijski kapacitet virusa je ipak ograničen, ali očito još ima prostora za pojavu zaraznijih varijanti', objasnila je.

U istočnom dijelu Europe intenzivno se širi infekcija i mogu se očekivati zaraznije varijante virusa, ističe Lučin. Do kraja godine najavljuju se nova cjepiva.

'To je sigurno rješenje, ali i postojeća cjepiva nisu loša. Protutijela koja se stvaraju još su uvijek prilično učinkovita protiv novih sojeva. Bitno je da je tehnologija stvaranja cjepiva razvijena, pa se ono može prilagođavati novim sojevima. Imamo osam cjepiva koja se koriste, ali zapravo imamo 20-ak cjepiva koja su završila sve faze kliničkih ispitivanja te će uskoro postati dostupna. Imamo oko 115 cjepiva koja se intenzivno testiraju te se njih skoro 200 razvija u laboratorijima. Nije upitno to hoćemo li se moći boriti s virusom, već je pitanje uz kolike žrtve', dodaje.