Izjavu o Bosni i Hercegovini Macron je dao u kontekstu protivljenja Francuske da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odobri početak pregovora o ulasku u Europsku uniju. Sjevernu Makedoniju podupirali su svi, dok je prema Albaniji više zemalja imalo skepsu.

'Sad se Macron odjednom javlja kao zaštitnik Albanije te s apsurdnom izjavom o Bosni i Hercegovini', kaže nam Senada Šelo Šabić.

U razgovoru za The Economist, kaže naša sugovornica, uopće ne spominje Sjevernu Makedoniju, gdje je jasno da je Europska unija zaista prekršila svoja obećanja, ono što je jasno i decidirano tražila od zemlje - da promijeni svoje ime, zbog čega je morala mijenjati ustav, zbog čega je Aleksis Cipras izgubio izbore u Grčkoj, a tko zna što će biti sa Zoranom Zaevom u Sjevernoj Makedoniji.

'Ako ste zabrinuti za ovu regiju (zapadni Balkan, op.a.), glavno pitanje nisu ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista je Bosna i Hercegovina', Macronova je izjava kojom je digao mnogo prašine na Balkanu.

'Nepotrebno, neodgovorno, pogrešno'

Šelo Šabić misli da je Macronova izjava nepotrebna, neodgovorna i pogrešna. Na zemljama Balkana velik je fokus i na terenu se nalaze brojne međunarodne agencije i organizacije koje pozorno prate cijelu priču s vehabijama i povratnicima s ratišta u Siriji te su upoznati sa stanjem.

'Brojke su toliko male u usporedbi s nekim drugim zemljama da uopće ne mogu dokučiti zašto Macron to spominje', kaže nam Šelo Šabić i dodaje da izvještaji govore o tristotinjak ljudi iz BiH.

Stručnjakinja za međunarodne odnose slaže se da treba rješavati sigurnosne probleme. 'Ali ovakve političke izjave neodgovorne su i preuveličane te potpuno neutemeljene, znajući kakva je situacija u BiH, koja od rata naovamo gotovo da nije imala terorističkih djela, a uzimajući u obzir to kroz kakav je krvav rat prošla, samo su dolijevanje ulja na vatru', smatra Šelo Šabić.

Izjave francuskog predsjednika poklapaju se s izjavama hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je upozoravala na džihadističku prijetnju iz BiH, zbog čega se našla na udaru političara iz te zemlje. Sada bi u predizbornoj kampanji mogla iskoristiti taj argument tvrdeći da je bila u pravu jer ipak se radi o riječima francuskog predsjednika koje imaju posebnu težinu. 'Nadam se da to neće ponavljati jer Hrvatskoj apsolutno ne koristi, osobito uzimajući u obzir turizam kao jednu od najpropulzivnijih ekonomskih grana, da se predstavlja kao zemlja koja na svojoj granici ima državu što ima nekontroliranu situaciju s povratnicima sa sirijskog ratišta', navodi naša sugovornica.

Podsjetila je da ovo nije prvi intervju kojim Macron izaziva neželjene reakcije. Nedavno je u intervjuu desno-konzervativnom političkom magazinu Valeurs actuelles u zajedljivoj primjedbi s omalovažavanjem govorio o Bugarima i Ukrajincima u Francuskoj. Izjava je izazvala i reakciju bugarskog premijera Bojka Borisova. 'Vjerujem da bi bilo politički odgovornije pustiti da te njegove izjave prođu...', poručila je Šelo Šabić.

Fokus intervjua, naravno, nije bio na Bosni i Hercegovini, koju je Macron moguće tek uzgred spomenuo. Glavna tema bila je NATO, kao i odnosi s Rusijom te budućnost Europske unije. I tu je Macron uznemirio mnoge duhove kazavši da je NATO u stanju moždane smrti. Odmah su reagirali Angela Merkel i šef NATO-a Jens Stoltenberg.

'Angela Merkel, koja inače nikad ne odgovara na komentare, upućene njoj i općenito, odmah se osjetila pozvanom da kaže da je ovo bilo pretjerano i, svojim vrlo šturim rječnikom, najumjerenije što je mogla pokušala je ugasiti taj požar', ističe Šelo Šabić.

'Više ne postoji nikakva koordinacija u donošenju strateških odluka između SAD-a i saveznika u NATO-u te trenutno prisustvujemo agresiji partnerske Turske u zoni u kojoj su, bez koordinacije, naši interesi na kocki', upozorio je Macron u intervjuu za Economist. Macron smatra da Europa, s jedne strane, mora osnažiti svoje vojne kapacitete i na vojnom planu steći stratešku autonomiju, a s druge strane ponovo pokrenuti strateški dijalog s Rusijom koji bi bio lišen svake naivnosti, za što će, kako je ocijenio, trebati vremena.

Je li htio reći da se Europa mora sama pobrinuti za svoju sigurnost, odnosno da bi se trebala provesti ideja o uvođenju europske vojske, s čime se odavno spekulira?

'Macronove ideje koštaju'

'Macron ima konfrontacijski i pomalo autoritaran pristup politici. Ima velike ovlasti kao francuski predsjednik i na neki način reflektira francusku politiku prema SAD-u i prema Europi sada kada Velika Britanija izlazi iz Europske unije. Francuska je uvijek vidjela EU kao organizaciju kojoj su okosnica Francuska i Njemačka, pa onda Velika Britanija. Ovo je nova prilika i ne treba isključiti s te strane da je ovo što je rekao o Balkanu stvarno nepromišljeno ili je govorio usput', navodi Šelo Šabić.

>>> Zagovaraju je Macron i Merkel, no je li europska vojska zapravo nemoguća misija?

S te strane, smatra naša sugovornica, legitimno je da kao francuski predsjednik i kao političar koji je došao na vlast zalažući se za jaču Europsku uniju ima puno pravo izaći sa svojim prijedlozima.

'Hoće li biti usvojeni, to je drugo pitanje. Svjedočimo promijenjenim odnosima i američkoj administraciji koja prvi put nije zainteresirana za neku jaču Europsku uniju, stvorenu uz američku podršku i blagoslov', objašnjava analitičarka s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Prema tome, navodi, priča o emancipaciji Europske unije za sve je europske federaliste koji žele jaču Europsku uniju potpuno legitimna i postoji stav da se ova kriza treba iskoristiti da se ide u tom smjeru.

'Tako da se on zalaže i više je puta to predlagao, ali Nijemci su vrlo oprezni. Prvo, ne dišu svi na isti način i s druge strane sve ima svoju cijenu, a Nijemci strogo vode računa o trošku, kako u političkom tako i u financijskom smislu. Macronove ideje koštaju', ističe Šelo Šabić.

Pitanje je kako će se sve razvijati kada ode Merkel i hoće li Macron zadržati vlast u Francuskoj jer ne stoji dobro po anketama. 'Dobro je da se govori i da su neke stvari koje su loše u Europskoj uniji stave na stol i otvoreno kažu, ali europska vojska i ideje koje ima ne mogu nastati ako se Europska unija ne promijeni iznutra. To je ono što on želi, ali neki žele Europsku uniju samo kao zajedničko tržište, a neki je pak žele kao federalnu državu', zaključuje Šelo Šabić.