“Hrvatska snažno podupire proširenje EU-a na zapadni Balkan, ali istodobno poziva na više suradnje, dobrosusjedske odnose, poštivanje europskih vrijednosti, pri čemu usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostaje ključno”, izjavio je ministar Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Šefovima diplomacija EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili na svom redovitom mjesečnom sastanku, pridružit će se njihove kolege sa zapadnog Balkana s kojima će imati neformalnu raspravu tijekom radnog ručka.

Kad je riječ o usklađivanju s vanjskom politikom EU-a, Srbija je jedina zemlja zapadnog Balkana koja odbija potpuno se uskladiti i ne želi uvesti sankcije Rusiji.

A jedna od središnjih tema sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a bit će upravo to. U EU-u se posljednjih tjedana vodi rasprava o 11. paketu sankcija protiv Rusije, uglavnom usmjerenom na to kako izbjeći da se dosad uvedene sankcije zaobilaze.

Europski diplomati pokušavaju sastaviti popis privatnih kompanija koje pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije kao i proširenje popisa sankcioniranih novim imenima ruskih dužnosnika odgovornih za zatvaranje političkih disidenata. EU također priprema odluku o isplati 500 milijuna eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći zemljama članicama koje su isporučile Ukrajini streljivo iz svojih zaliha.

 Mađarska je ponovno postavlja uvjete za svoj pristanak na sve tri odluke. Budimpešta traži da se mađarska OTP banka skine s popisa “sponzora rata”. Ukrajinske vlasti tvrde da ruski ogranak OTP banke daje povoljne kredite ruskoj vojsci i u svojim internim dokumentima priznaje Krim kao dio Rusije.

 Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prijeti da će blokirati nove sankcije protiv Rusije sve dok se OTP banka ne skine s “crne liste”.

Ministri bi također trebali odlučiti o novim sankcijama protiv Irana, uključivanjem dodatnih članova Revolucionarne garde na popis sankcioniranih.