David S. Gates je uz Joela Petersona druga američka vinska zvijezda koja će  27. i 28. travnja sudjelovati u Splitu na konferenciji 'I am Tribidrag' posvećenoj kultnoj lozi i vinu, čija je pradomovina, dokazala su tu znanstvena istraživanja – Hrvatska i Dalmacija.

Osim Amerikanaca, u Splitu će nazočiti 120 znalaca i zaljubljenika te sorte, među inim, Carole Meredith s američkog sveučilišta u Davisu. Ona je utvrdila  je da je talijanski primitivo genetički istovjetan zinfandelu, a potom su je stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Edi Maletić i Ivan Pejić, metodom DNK uvjerili da zinfandel i primitivo imaju istog pretka - crljenak kaštelanski ili tribidrag.

'Renesansa koju sada tribidrag proživljava u Hrvatskoj za mene je veliko uzbuđenje. Jedva čekam da se sretnem sa svojim hrvatskim kolegama enolozima i istraživačima  kao i svima koji vole ovu sortu grožđa i koji dolaze hodočastiti njegovoj domovini i slaviti ga tu u Splitu', kaže, Carole Meredith.

Bit će u Splitu i novinarka Jancis Robinson, svjetski vinski autoritet, koja je u svojoj knjizi 'Wine Grapes' (koautorski napisana s Julijom Harding i švicarskim genetičarom Joseom Vouillamozom) crljenku/tribidragu posvetila čak pet stranica.

'Ovo je jedinstvena vrsta konferencije u potpunosti usmjerena na jednu fascinantnu sortu tribidrag/zinfandel/primitivo/kratošija. Ako gdje postoji mjesto idealno za slogan: 'Sve što ste oduvijek željeli znati o tribidragu (ali ste se bojali pitati), onda je to Split', kaže José Vouillamoz, suautor bestselera 'Vinove loze'.

'Misterij je riješen. No najfascinantnija vinska avantura tek treba osvijestiti! Plovidba tribidraga od dalmatinske obale prema sprudovima Venecije, putovanje u Apuliju. Zatim ruta od Dvorskog vrta u austrijskom Klosterneuburgu, do Long Islanda i Kalifornije… Ne zvuči li to čudesno!' kaže David S. Gates, koji je i sam najprije otkrio Kaliforniju, a tek potom tribidrag/zinfandel. Odrastao je na farmi u središnjoj Minnesoti, a bježeći od hladne zime, skrasio se na univerzitetu i studiju agronomije UC Davis u Kaliforniji. Put ga je odveo u Napa Valley, dolinu u kojoj je prije kojih 50-ak godina američki vinar hrvatskog podrijetla Mike Grgich ugledao lozu koja mu se učinila vrlo poznatom. 'Kao da sam je vidio negdje u djetinstvu', rekao je Grgich ne sluteći koliko je blizu.

Autohtona sorta s istočne strane Jadrana danas se uzgaja po cijelome svijetu, ali u SAD-u ima kultni status. Ondje je to treća najrasprostranjenija vinska sorta koju proizvodi više od 250 vinara i buteljira u više od 4.800 različitih etiketa. Ako je Dalmacija kolijevka, Kalifornija je velika svadba zinfandela. Na tom području Gates vodi povijesni vinograd Monte Bello u Santa Cruz Mountainsu, ali djeluje na širem području prateći i pomažući sve uzgajivače Ridge u Sonomi, Napi, Santa Clari, i San Luisu…

Povijesna priča tog vinogorja poučna je za hrvatske uzgajivače. Povijest Ridge Vineyards počinje 1885., kada je liječnik Osea Perrone i istaknuti član talijanske zajednice u San Franciscu kupio 180 jutara pri vrhu Monte Bello Ridge. Na tim terasastim padinama sadi vinograde, a kao godinu prve berbe bilježi 1892. Kasnije, 1940. William Kratka, teolog, kupuje napuštenu vinariju i vinograd i prenamjenjuje ih za cabernet sauvignon. Vinarija i vinogradi i dalje mijenjaju vlasnike, a Monte Bello Cabernet spada u najbolja kalifornijska vina šezdesetih. Prvi zinfandel napravljen je 1964., i to od plodova malog vinograda iz devetnaestog stoljeća. Nakon toga je uslijedila 1966. i prvi Geyserville zinfandel. Geyserville je plantaža najstarijih trsova koje Ridge uzgaja, a neka su starija od 130 godina.

Danas su cabernet i zinfandel većina Ridgeove proizvodnje, syrah, crenache, carignane i petite syrah čine mali postotak. Uz povijest i filozofiju tvrtke, Gates će hrvatskim vinarima prenijeti i svoja iskustva, primjerice priču o predindustrijskom vinarstvu i prirodnom vinu.

Riječ je o pojmovima koji se vrlo često različito interpretiraju, a nose za sobom niz potpitanja: što je to biodinamički uzgoj grožđa? Što to znači za korištenje aditiva? Koja je to minimalna intervencija u procesu proizvodnje vina?

'Proizvodnja vina u Ridgeu u posljednjih pedeset godina je ono što mi zovemo predindustrijskim vinom. Od 1933., nakon trinaest godina prohibicije, u Kaliforniji je ostala samo nekolicina vinara vještih u tradicionalnim tehnikama koji su bili dovoljno mladi da se mogu vratiti na svoje stare poslove. Bez njih priča bi bila izgubljena, ili bi je bilo znatno teže rekonstruirati i nastaviti u tom smjeru. Ti vinari na povijesnim vinogradima Fountain Grove, Larkmead, Nervo, La Cuesta, Simi bili su preporoditelji istinskih velikih zinfandela i caberneta. Imao sam prigodu sam kušati široku paletu tih vina, kad su bili oko trideset i pet godina stara. Većina su bila vrhunska', kaže Gates, koji stručne detalje i savjete za proizvodnju predindustrijskog tribidraga čuva za hrvatske znalce i vinogradare koje će susresti na konferenciji u Splitu.

'Industrijski vina mogu biti teška, ali ne i svježa. Mi smo na Ridgeu osjetili da modernim industrijskim vinima nedostaje identitet, onaj posebni pečat koji daje mjesto. U sintezi prošlosti i sadašnjosti, mi smo se opredijelili za predindustrijske tehnike, ali smo ih primjenjivali ​​u kombinaciji s najboljom modernom opremom', kaže Gates.

'Priča o autentičnoj vinskoj sorti nije, međutim, samo stvar enološkog kurioziteta, ona je nova vrijednost u gospodarskom i turističkom smislu. Pitanje je koristimo li to na pravi način', kaže Fani Prodan, organizatorica konferencije iz Udruge Tribidrag.

Njihova ideja je ta da konferencija na kojoj sudjeluju najvažnija imena iz zajednice Zinfandel Hrvatsku posebno markiraju na vinskoj karti svijeta. Riječ je o projektu koji u sebi ime velike potencijale i čiji učinak tek treba uslijediti nakon održavanja skupa. Bit će to prigoda da se preko tribidraga ukaže na Hrvatsku kao boutique vinoteku raritetnih sorti i limitiranih serija.

'Hrvatska ima još 130 autohtonih sorti koje se polako oživljavaju i vraćaju u čaše, što je čini posebnom turističkom i enogastronomskom destinacijom u svijetu. Imati takav potencijal, a ne razvijati ga – e to je razlika između uspješnog društva i onog koje to nije', kaže Fani.

Bit će zanimljivo čuti vidi li se ta razlika i iz aviona te što u tom smislu savjetuje David Gates.