Predstavljajući zastupnicima zakonske izmjene Malenica je kazao kako će se njima uravnotežiti i unaprijediti postojeći sustav, da će se postupci provoditi brže, jeftinije i ekonomičnije istovremeno štiteći prava ovršenika i vjerovnika.

Prema podacima Fine krajem listopada bilo je 247 tisuća potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje što je blago povećanje u odnosu na kraj ožujka kada ih je bilo 238 tisuća, naveo je ministar.

„Uzimajući u obzir da je pojavom epidemije došlo do smanjenja gospodarske aktivnosti koja posljedično dovodi do gubitka radnih mjesta i smanjenja platežne moći građana bila je nužna zakonodavna zakonodavna intervencija da se zaštiti dostojanstvo ovršenika uz zadržavanja načela proporcionalnosti između interesa dužnika i vjerovnika”, kazao je Malenica.

Novina je u izmjenama Ovršnog zakona uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika. Predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku, koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu.

Ujedno se propisuje da javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda.

Troškovi postupka smanjuju se jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.

Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici, te će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku 15 dana. Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja, a povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20.000 kuna na 40.000 kuna.

Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok.