'Zemlje članice slažu se oko uspostave stalnog mehanizma za rješavanje kriza u euro zoni i pozivaju predsjednika Europskog vijeća da o tome započne konzultacije sa zemljama članicama o potrebnim promjenama Ugovora kako bi se to postiglo', stoji u nacrtu zaključaka.

Po diplomatskim izvorima, od predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya zatražit će se da o tome pripremi izvješće za summit u prosincu. On bi trebao razmotriti kako se promjene mogu provesti i ratificirati. Jedna od opcija koja se spominjala jest da se promjene Lisabonskog ugovora uvrste u pristupni ugovor s Hrvatskom, koji ionako mora proći proces ratifikacije u zemljama članicama.

Promjene Lisabonskog ugovora zatražile su Njemačka i Francuska i njihov prijedlog je u početku naišao na veliki otpor. One su željele da se u Lisabonski ugovor ugradi mogućnost oduzimanja prava glasa onim članicama koje krše proračunsku disciplinu, ali to nije dobilo potporu ostalih zemalja.

Čelnici 27 zemalja članica podržali su niz strožih proračunskih pravila o kojima su se već ranije dogovorili ministri financija. Ta pravila predviđaju mogućnost strožih sankcija protiv onih zemalja čak i prije nego što njihov proračunski manjak dosegne gornju dopuštenu razinu od tri posto bruto domaćeg proizvoda ili ako se njihov javni dug ne smanjuje dovoljno brzo. Ta pravila su ipak malo razvodnjena u odnosu izvorni prijedlog Europske komisije i neće stupati automatski na snagu, nego će se o uvođenju sankcija ipak politički odlučivati.

Njemačka kancelerka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složili su se prije deset dana da je nužno promijeniti Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca prošle godine nakon desetogodišnjih nastojanja i uz teške muke, kako bi se mogao uspostaviti stalni mehanizam za rješavanje dužničkih kriza, umjesto privremenog fonda koji je uspostavljen u proljeće ove godine i koji vrijedi do 2013. godine. Njemačka želi uspostavu mehanizma za restrukturiranje duga nesolventnih zemalja, što bi i vlade ali i vjerovnike natjeralo na veću financijsku disciplinu.

Sadašnji fond za financijsku stabilnost eura uspostavljen je prema članku 122 Lisabonskog ugovora koji dopušta hitnu pomoć nekoj zemlji članici koja se nađe 'u izvanrednim okolnostima izvan njezine kontrole'. Kancelarka Merkel inzistira na tome jer zna da njemački ustavni sud ne bi odobrio produljenje toga mehanizma samo na temelju članka 122 ili bilo kojeg drugog mehanizma koji uključuje davanje hitne pomoći na teret poreznih obveznika a da zauzvrat nema odredbe o restrukturiranju duga.