Većina zastupnika iz redova nacionalnih manjina ponovno će pokušati doći do lukrativnog mjesta u Saboru. Štoviše, kandidat za saborskog zastupnika mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics već si je osigurao novi mandat jer nema protukandidata. Bit će dovoljno da glasa sam za sebe.

Neki kritičari baš zbog takvih situacija mandate zastupnika nacionalnih manjina ne smatraju jednakim ostalima jer ulaze u Sabor s nekoliko stotina glasova. Bilo je prijedloga da im se ograniče mogućnosti izjašnjavanja o nekim pitanjima, a prvenstveno se to odnosilo na izjašnjavanje o povjerenju Vladi ili glasanje za državni proračun. Za sada to nije prošlo pa zastupnici manjina imaju sva prava i obaveze poput ostalih, stoga je iznimno zanimljivo vidjeti kako će se razriješiti bitke koje vode i hoće li opet biti uz vlast.

Prilikom predaje kandidature, Erminu Lekaj Prljaskaj, s obzirom na to da je u prethodna dva saziva Sabora bila dio HDZ-ove vladajuće većine, pitali su hoće li se nakon ovih izbora svrstati uz većinu i u slučaju da SDP preuzme vlast, na što je istaknula da je dosadašnja praksa uvijek bila da su zastupnici manjina išli uz većinu.

No s njom se nije složio Furio Radin, iskusni zastupnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, a koji će se boriti za 10. mandat. Prvi put je u Sabor ušao daleke 1992. godine. Iako je na prošlim izborima kazao da mu je to zadnji put, u međuvremenu se predomislio te vjeruje u još četiri godine u Hrvatskom saboru.

Veteran saborskih klupa podsjetio je da je tri puta bio u oporbi, a hoće li tako biti i ovaj put ako pobijedi lijevi savez predvođen SDP-om, nije htio precizirati. Pitanje je hoće li se Radin i ostali manjinci prikloniti vlasti koju bi činio i Domovinski pokret (DP), jer je on direktno protiv srpske manjine, odnosno SDSS-a.

'SDSS se našao u iznimno teškoj situaciji jer je predsjednik Zoran Milanović osobno, kako on to zna, vulgarno napadao njegova šefa Milorada Pupovca, a on je prije izbora progutao knedlu i rekao da u nekim uvjetima može surađivati s DP-om, ali DP nije odgovorio na to. Sada je drugo pitanje mogu li se Pupovac i DP naći s Milanovićem jer je moguće da budu drukčiji odnosi među manjinama, da to budu neki novi ljudi, a i da se stari orijentiraju na novo', poručuje politički analitičar Žarko Puhovski.

A problema bi mogao imati i Radin. Iako se dugo vjerovalo da na ovim izborima, kao ni na prošlim, neće imati protukandidata te da će dobiti bjanko kartu za Sabor, u posljednji tren to se promijenilo te će se ipak morati potruditi, i to dosta.

Izazivač mu je zamjenik gradonačelnika Buja iz redova talijanske zajednice, magistar politologije Corrado Dussich. Radin je i dalje favorit, ali mu je Dussich ozbiljan konkurent.

Što je presudilo u odluci da se kandidira, Dussich je rekao za portal Istra24.hr: 'Prvenstveno zbog veće demokracije cijelog ovog procesa jer smatram da je dobro da birači imaju izbor.'

Član je Talijanske unije Zajednice Talijana Buje, a i Vijeća talijanske nacionalne manjine Istarske županije.

'Lijepo je da postoji demokracija i da na izborima birači imaju mogućnost birati između dva ili više kandidata. Nisam više balavac, nema puno vremena i sada je zadnji trenutak da mogu nešto pridonijeti. Najteže je ići u neku trku gdje uvijek pobjeđuje isti konj. Sada treba vidjeti hoće li naši birači izabrati pravog', kazao je Dussich.

Velika bitka vodit će se za mjesto zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. U posljednja dva mandata to mjesto pripalo je Albancima, odnosno spomenutoj Ermini Lekaj Prljaskaj, a sada se Bošnjaci nadaju da bi Armin Hodžić mogao preokrenuti taj trend. Za mjesto predstavnika ovih manjina kandidirali su se još Albanac Šoip Šoipi i Bošnjak Sulejman Tabaković.

Hodžić smatra da je izborni sustav za Bošnjake, koji su na posljednjem popisu stanovništva bili druga najbrojnija nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, nelogičan jer svoju izbornu jedinicu dijele s još četiri nacionalne manjine, a koje također nisu malobrojne.

Puhovski smatra da Hodžić ima dobre šanse za pobjedu jer se čini da se bošnjačka strana uspjela ujediniti. Također se slaže da bi se ta jedinica trebala promijeniti, ali u to se nitko ne usudi dirati.

Očekuje se da će Veljko Kajtazi očuvati status zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine. Ima dva izazivača, a oba su pripadnici romske manjine poput njega - Vlado Horvat, kandidat Udruge Roma 'Korak po korak', i nezavisni kandidat Elvis Kralj. Za zastupnika iz redova češke i slovačke manjine bitka će se voditi između dosadašnjeg predstavnika Čeha Vladimira Bileka, kojemu je protivnik Slovak Ivan Komak.

Pod najvećim povećalom javnosti u Hrvatskoj svakako se nalazi najbrojnija, srpska nacionalna manjina. U njoj glavnu riječ vodi SDSS, tj. Milorad Pupovac, neprikosnoveni vladar srpske političke scene u Hrvatskoj. Na ovim izborima pokušat će doći do novog mandata, a uz njega su dvije žene: potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, zastupnica i u netom završenom mandatu. Zamjenik Šimprage je Boris Milošević, a ona ga je zamijenila u Vladi na mjestu potpredsjednika nakon što je morao podnijeti ostavku jer se našao upleten u korupcijsku aferu.

Puhovski smatra da Srđan Milaković iz Demokratskog saveza Srba i nezavisni kandidat Dragan Crnogorac nemaju puno šanse protiv SDSS-a. S druge je strane mišljenja da je SDP mogao imati dobru šansu da je imao nekoga svog na listi.

'Imaju nekoliko dobrih ljudi koje su mogli kandidirati, ali ne znam zašto se nisu usudili', kazao je Puhovski, dodavši da je Možemo mogao sam imati većinu u Zagrebu da su imali jednu osobu koja se izjasnila da je srpske nacionalnosti na listi.

Mnogi se pitaju zašto velike stranke ne idu u bitku po manjinske mandate u XII. izbornoj jedinici.

Puhovski kaže da se stranke toliko muče s ovih ostalih deset jedinica, a neki se bave XI. jedinicom te su XII. naprosto otpisali jer smatraju da su to neki posebni odnosi u koje im se ne da ulaziti.

'To je greška jer mnogo stranaka u svojem članstvu ima članove ili članice srpske, bošnjačke, albanske... nacionalnosti i ne vidim zašto to ne bi radili jer bi se razbila ova sindikalistička atmosfera u kojoj manjine moraju ići uz vlast zato što su više sindikati, poput umirovljeničkih stranaka, nego političke stranke u klasičnom smislu riječi. Time bi se postigao pluralizam jer zato što je netko pripadnik ove ili one etničke manjine ne treba biti onemogućen da se opredjeljuje između ljevice i desnice, konzervativaca i liberala...', poručio je Puhovski.