“Nas se promatra u NUTS 2 regijama, a to pokazuje da smo svi u istome. Ako jedna županija, ili dvije, povuku druge koji su zeleni, svi smo u istom. Cijepljenje smanjuje teške hospitalizacije. No biti cijepljen ne znači da nećeš biti pozitivan na testu, ali znači da nećeš biti jako niti zarazan za druge”, rekla je Marija Bubaš za N1.

Najvažnije je sada staviti opći interes ispred osobnog, naglašava.

“Nije pametno trošiti ljudske resurse, jer provođenje testova je opterećenje za sustav. Je li potrebno trošiti iste resurse za cijepljenje na provođenje brzih testova na događaju na kojem će biti velik broj ljudi? Tamo je potrebno vršiti i dobru kontrolu od strane organizatora, da se poštuju mjere, a i da ne bude velik broj posjetitelja možda.

Kada ne možemo garantirati da je okruženje sigurno, moramo se pridržavati mjera. Možda to znači da će se restriktivnije djelovati, da se spriječi širenje zaraze i da se dugoročni učinak na druge županije učini tako da one izgledaju narančasto”, kazala je Marija Bubaš.

Treba li stožer ići na pooštravanje mjera?

“Ne bih govorila o restriktivnijim mjerama i to Stožeru stavljala na teret. Mjere koje sad imamo su prilično restriktivne, no i realne, jer one uvažavaju nove okolnosti. One uvažavaju činjenicu da se svi želimo vratiti normalnom životu. Na lokalnim je stožerima hoće li se voditi nekim interesima organizatora, ili će stvari držati pod kontrolom. Istarska županija je primjer kojim se treba voditi i pravac u kojiem treba ići, a ne cijeloj zemlji imati strože mjere zbog jedne ili dvije županije”, istaknula je Bubaš.

Što je više ljudi cijepljeno i što je više ljudi zaštićeno i preboljenjem, manja je šansa da virus mutira, jer smanjujemo rezervoar onih koji nisu imunizirani i zaštićeni, pojašnjava.

“Virus je živ i traži mjesto gdje će živjeti. Mutacijama on sebi osigurava preživljavanje. Delta soj je bio indijski soj prije preimenovanja – tamo je bilo puno nezaštićenih ljudi i zato je on nastao. Cijepljenje je dugoročna zaštita, bolje je zaštititi se cjepivom nego riskirati preboljenje, s kojim se ne zna kako će završiti”, rekla je Bubaš.

Cijepljenje – ima li načina da povećamo brojke?

“U odraslom stanovništvu imamo 47 posto cijepljenih, a kada pogledate procijepljenost po dobnim skupinama, trebamo proboj napraviti u mlađoj populaciji. Radno aktivni, koji ostvaruju puno kontakata, mladi ljudi koji se mnogo druže…

Cjepivo nam garantira povratak u način života kakav smo znali prije, štiti od umiranja i teškog oblika bolesti. Kada imamo takav alat, ne mogu vjerovati da bi netko uz takve argumente se izložio virusu”, rekla je Bubaš.

Uvažavajući okonost da postoji cjepivo, možemo reći da dalje možemo samo ako smo imunizirani, ističe.

“Želimo da to bude način na koji ćemo funkcionirati. Ako je to mjera zaštite zdravlja, zašto ne bi bila mjera zaštite zdravlja na radu? Vjerujem da ne biste željeli da vas netko zarazi na radnom mjestu.

Ne želimo biti zaraženi niti od obitelji, niti prijatelja, niti na skupu, pa ni na poslu. Mora se početi razmišljali i o vlastitom zdravlju”, rekla je Bubaš.