Ovih dana svjedočili smo incident u Srbiji, gdje je zbog ponašanja tamošnjeg saborskog zastupnika i osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja hrvatska delegacija napustila Beograd. Podržavate li odluku naše delegacije?

Definitivno podržavam jer vrijeđanje zastave je vrijeđanje države. Taj incident je bio skandalozan. U Srbiji je na snazi zakon kakav imamo i mi, a to je da zastupnici koji su osuđeni ne mogu biti zastupnici. Pa postavljam pitanje što Šešelj radi tamo.

No već su se pojavila razmišljanja da hrvatska delegacija nije trebala pridodavati puno pažnje Šešelju, koji je poznat po svojim provokacijama, te da je trebala ostati tamo.

Gaženje zastave dok je naše izaslanstvo tamo je preveliki incident da bi oni ostali tamo. Tim više što je Vučić kada je bio ovdje dobro ugošćen i nitko ga nije vrijeđao u parlamentu niti je kome palo na pamet paliti ili gaziti srpsku zastavu.

Hoće li ovaj incident dugoročno naštetiti odnosima Hrvatske i Srbije?

Iskreno se nadam da neće jer moramo raditi na dijalogu. Rat je bio prije više od 20 godina i mislim da bi morali doći na civiliziranu razinu komunikacije i odnosa sa Srbijom.

Prošli tjedan u Saboru je ratificirana Istanbulska konvencija, no time ta tema nije zaključena jer protivnici već najavljuju pokretanje referenduma. Vjerujete li vi da će se referendum održati i kojim argumentima će se HNS boriti protiv njegovog održavanja?

Uvijek kada smo govorili o Istanbulskoj konvenciji, govorili smo o njenom sadržaju na koji sam se ja osobno u svojim govorima uvijek vraćala. Moja je misija bila ljudima objasniti razliku između izmišljotina odnosno fake newsa i činjenica o Istanbulskoj konvenciji. I dalje ću se truditi ljudima objašnjavati da sve teze koje smo čuli nemaju uporište u Konvenciji nego se pokušava manipulirati masama zbog nečijih političkih interesa i bodova. Prikupljanje potpisa za referendum je legitimno, no oglasili su se i pojedini ustavni stručnjaci da je upitno može li se uopće raspisati referendum, jer se radi o temi ljudskih prava. Istanbulska konvencija nije dokument kojeg smo izglasali pa ćemo ga staviti sa strane, nego prema njemu trebati ustrojiti cijeli sustav da naposljetku dođemo do manjeg postotka nasilja nad ženama.

Neke od teza koje spominjete zastupao je dio HDZ-a, vašeg koalicijskog partnera. Strahujete li zbog protivnika iz redova HDZ-a za stabilnost vladajuće koalicije?

Nakon izglasavanja Istanbulske konvencije imali smo glasanje o povjerenju potpredsjednici Vlade Martini Dalić gdje je jasno bilo vidljivo da je većina stabilna. Ne bojim se za većinu - ako mogu u Nizozemskoj na vlasti funkcionirati liberali i demokršćani, zašto Hrvatska konačno ne bi izašla iz ideoloških rovova. Funkcionirali su tako i u Velikoj Britaniji…

Poznato je da ste kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om dobivali prijetnje. Jesu li prijetnje stigle i sada zbog vašeg stave o Istanbulskoj konvenciji?

Dolazile su poruke ali više su bile vrijeđajuće i omalovažavajuće, ali prijeteće nisu. Prije mi se prijetilo životom, ali sada takve poruke nisam primijetila.

Svjetonazorski prijepor mogao bi se stvoriti i kod izrade novog Obiteljskog zakona. Ranija verzija nacrta objavljena je u medijima, no zanima me jeste li u HNS-u dobili prijedlog i za koje stavove ćete se zalagati u usaglašavanju s koalicijskim partnerima?

Mi nacrt još uvijek nismo dobili, a ja ću komentirati zakon tek kad ga vidim i kad ga pročitam. Ne volim komentirati stvari koje su u novinama jer nisam sigurna da je to točno, odnosno da netko iz stare radne skupine nije to pustio namjerno u medije.

No neovisno o tome kako će na kraju izgledati Obiteljski zakon, sigurno imate stav o formulaciji da ‘roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.'.

Kada je u pitanju najava da će se kroz novi Obiteljski zakon uvesti obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima roditelja, kao liberali imamo jasan stav: mi smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama. Taj dio odgoja treba biti uređen jednim drugim zakonom, a to je Zakon o odgoju i obrazovanju koji je već u proceduri. Jasno je da djeca moraju u školi dobiti jedan znanstveni, metodički pristup i dobiti svu širinu informacija. Može se dogoditi da roditelji vjeruju da je Zemlja ravna ploča, ne možete to učiti djecu u školi jer znanstvene činjenice kažu drugo.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nedavno je rekao da očekuje da se po pitanju reforma ubaci u petu brzinu. Kojih je pet reformskih mjera prioritet za HNS?

Mi smo stali iza obrazovanja i ono nam je reformska mjera broj jedan, dva i tri. Svi smo posvećeni tome i da pomognemo ministrici obrazovanja Blaženki Divjak u provedbi reforme i ona je prva osoba, koja je sa svojim timom uvela reformu u učionice kroz edukacije učitelja. Uz to bi ja istaknula i reformu cijele javne uprave. Vidimo da se sve više i više priča i o sustavu ocjenjivanja službenika i da se napravi jedan ujednačena platforma za sve građane u cijeloj hrvatskoj. Primjerice, da se ne događa da u Varaždinu građevinsku dozvolu dobijete već drugi dan, a u nekom drugom dijelu Hrvatske morate čekati mjesec ili dva.

Stječe se dojam da je HNS-u samo interes obrazovanje. Osim obrazovanja i uprave?, što bi još izdvojili kao prioritet?

Nakon što smo, na pristojan način, ubrzali proces ratifikacije Istanbulske konvencije, dok potpredsjednik Vlade Štromar radi ozbiljan posao sa subvencioniranim kreditima i POS-ovim stanovima. Naš će fokus biti u temama kojima smo oduvijek bili jaki, a to je jačanje gospodarstva, između ostalog, i kroz nove porezne politike, kao i otvaranje teme kreativne industrije i svog potencijala kojeg ta tema ima. Naravno, za kraj bi istaknula da s koalicijskim partnerima pokušavamo maksimalno ubrzati rješavanje problema blokiranih - to je prioritet.

Među prvim izlaganjima koja ste imali u Saboru bilo je na temu klizišta. Ta tema se aktivirala nedavno sa nesretnim događajima u Hrvatskoj Kostajnici gdje je država brzo reagirala. No, to je bila tek jedna u nizu od prirodnih nepogoda, nakon poplava i strašnih požara. Razmišlja li se možda u redovima HNS-a ili vladajuće koalicije o osnivanju posebnog fonda, u koji bi se prikupljao i privatni novac za odštete oštećenima u prirodnim nepogodama?

To je jedna dobra ideja. Razlog zbog kojeg sam se ja i počela baviti temom klizišta je zato što sam željela da ljudi imaju jednaku mogućnost pred zakonom. Kada nam se desila Gunja, imali smo slučaj da su im se nakon te prirodne katastrofe obnavljale kuće i ponovno se uspostavljao njihov život. Ja sam tada upozoravala na situaciju u Zagorju, gdje su nažalost također postojale kuće koje su imale sve dozvole, no pojavilo se klizište i sve im uništilo, a i tim ljudima se nije pomagalo sa sanacijom klizišta niti kada su tražili odštete za kuće. Borba za klizišta je krenula s tim da se izjednači taj standard, no postojeći fond koji imamo za elementarne nepogode nije dostatan, a vidjeli smo to i na požarima kada nije bilo dovoljno sredstva za odštete. Trebalo bi razmisliti o nekom sustavnijem rješenju za sve ljude.

Jučer je izabran i novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Kako ocjenjujete mandat njegovog prethodnika Dinka Cvitana i što očekujete od novog glavnog državnog odvjetnika?

Što se tiče Cvitanovog mandata, vidimo da su mnogi postupci pokrenuti i da je to bio jedan prilično zahtjevan i turbulentan mandat. Cvitan ostaje i dalje u sustavu kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Za gospodina Jelenića mi jei drago da je prošao sve stepenice unutar sustava i vjerujem da će jedna nova energija i novi način razmišljanja još više doprinijeti radu DORH-a.

Rejting HNS-a i dalje se vrti oko dva posto. Iako se očekivalo da će koalicija s HDZ-om naštetiti rejtingu to se nije dogodilo. No, s druge strane rejtingu nije pomoglo ni zalaganje HNS-a za obrazovanje i kurikularnu reformu. Što HNS radi krivo da ne može povećati rejting?

HNS je stranka za one ljude koji ne nasjedaju na populizam, već na pametne javne politike. Naši rejtinzi su više-manje uvijek ista priča. Ono što je nama u HNS-u bitno i što zapravo pokazuje pravi rejting su izbori jer se na njima vide jakost i snaga naših lokalnih organizacija. Najbolji rejting je bio kada smo na prošlim izborima osvojili četiri preferencijalna mjesta. Bilo nas je devet, a kroz preferencijalne glasove osvojili smo zapravo deset mandata. To je odgovor onima koji govore da su nam mandati poklonjeni. Nisu poklonjeni.

Ali kažnjeni ste na lokalnim izborima u Varaždinskoj županiji gdje je pobjedu za župana odnio Radimir Čačić.

To je bilo prije dogovora o koaliciji s HDZ-om, iako se već počelo spekulirati oko toga. Možda je to djelomično bio uzrok, ali razlika je na kraju bila mala u Varaždinskoj županiji.

U Saboru ste zastupnica već dva mandata, no do sada vas javnost nije baš zapazila. Što se sada promijenilo?

Vjerujem da se strpljenje i trud isplate, a kada su pitanju teme poput ljudskih prava ili kao u slučaju Istanbulske konvencije – onda sam itekako glasna i borbena. Moguće je i da je ulazak u koaliciju s HDZ-om podigao vidljivost pojedinih zastupnika, ali ono što je važno jest da su konačno prepoznati svi oni projekti i sve ono za što sam se zalagala, a prije nije bilo sluha da se to realizira, poput klizišta.

Upravo ste izlaganjem na tu temu zaokupili pažnju medija, posebice u dijelu u kojem ste govorili o bivšem dečku koji vam je govorio da se ostavite politike. Što je sada s tim bivšim dečkom? Da li se možda prepoznao u vašem govoru pa se odlučio javiti?

Ne znam što je s njim, nije se javio.

Kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om, nije bila tajna da ste osobno bili pod velikim pritiscima. Šef vaše županijske organizacije Anđelko Topolovec nije bio za tu koaliciju, no vi se ipak koaliciju podržali. Što je to kod vas prevagnulo?

Mandat u Saboru koji sam ja osvojila bio je mandat stranke, i meni je tada na prvoj sjednici Predsjedništva HNS-a, prije sjednice Središnjeg odbora, na neki način i laknulo kada je donesena odluka da se ne ide u koaliciju. No, stvari su se mijenjale i u tom šoku u kojem sam bila, uzela sam papir i napisala koje bi bile dobre o loše strane koalicije s HDZ-om. Na minus strani bila je činjenica da nikada nismo bili u koaliciji s HDZ-om, a na plus stranu stavila sam nekoliko stvari. Mnogi naši načelnici i gradonačelnici iščekivali su mjeru 7.4 i isplatu novca i da tada nismo ušli u koaliciju, većina sredstva iz europskih fondova bi propala. Na plus strani bilo mi je i obrazovanje, koje je tada postalo jako važna tema. Ljuti me kada vidim da djeca, ne da uče isto što sam i ja, nego uče po istim knjigama kao i ja. To mi je nezamislivo kada vidim koliko brzo dolaze nova znanja i tehnologije. Primjerice, ne mogu djeca danas učiti što je disketa i da je disketa sredstvo pohrane. Osim obrazovanja, bila je tu i turistička sezona koja je bila pred vratima, ali i situacija oko Agrokora je bila izuzetno riskantna, treći izbori u godinu i pol. I na kraju sam se odlučila za stabilnost, iako sam bila svjesna da možda neću biti zabilježena kao najomiljenija osoba u povijesti. Ali, tko ne riskira, ne profitira. Mislim da je danas svima jasno da je to bila dobra odluka.

Jeste zamjerili predsjedniku stranke Ivanu Vrdoljaku što je tada tajio i od stranke, ali i od javnosti da pregovara s HDZ-om?

Tada nisam bila u Hrvatskoj pa ne znam koliko su ljudi to znali. Kako smo cijelo vrijeme javno govorili da nećemo u koaliciju, sada vidim da taj način komunikacije, po mom mišljenju nije bio dobar. Bio mi je šok kada sam na putu gledala da se ide u koaliciju. Čak sam razmišljala i o azilu (op.a. kroz smijeh).

Kako ste se i zašto odlučili za ulazak u politiku?

Potaknuo me radio. Na radiju sam slušala o okolnim općinama u kojima se radilo, bilo to nogostup, vrtić, škola, renoviranje sad ovog ili onog, a u Krapini se ništa nije događalo. I kada sam išla pogledati, poklopilo se da su načelnici u te tri susjedne općine Petrovsko, Jesenje i Radoboj bili iz redova HNS-a. Po tome sam zaključila da je HNS taj koji ima projekte i rješenja za ljude, pristupila sam jednom od načelnika i tu je počela moja priča.

Imate li ambicija biti nešto više od saborske zastupnice?

Vidjet ćemo. To se mijenja iz dana u dan, ovisno o tome kako se probudim (op.a kroz smijeh). Ima dana kada mi dođe da odustanem od svega, a ima dana kada bi ovo mogla raditi do kraja života.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Nemam baš puno slobodnog vremena, no dosta vremena sam zaokupljena svojim psom, Negrom. Ili smo vani, ili se mazimo doma uz filmove i kokice. U kino ipak idem bez nje, iako bih je vodila da mogu. Ona je izuzetno miran pas i da je dovedem u Sabor, vjerojatno bi spavala ispod stola. Ali nažalost, ne smijem je dovesti u Sabor.

Oni koji vas znaju za vas kažu da ste štreber. Da li vas ljuti takva ocjena?

Ne pogađa me to. Volim znati o čemu pričam i volim biti pripremljena, ne volim kad me se nekim pitanjem iznenadi, a mogla sam biti za njega pripremljena. Možda me zato nazivaju štreberom, ali se ne smatram štrebericom.

Nedavno ste izabrani za potpredsjednicu HNS-a. Koliki vam je to teret?

Imam puno obaveza zbog toga. Dosta je obilazaka terena i razgovora sa članstvom, plus još i saborske obaveze.

S kim ste, osim kolega iz stranke, najbliži u Saboru?

Najviše realno komuniciram s kolegama i kolegicama koji su samnom u odborima, ali sa svima sam si ok.

Nedavno je dosta zapažen u javnosti bio zajednički istup zastupnica, neovisno o kojoj se političkoj opciji radi, oko Istanbulske konvencije. Postoji li još nešto što bi vas ponovno moglo zajedno okupiti?

Ja se nadam da da. I sada već vidimo da oko nekih stvari imamo konsenzus i dobro je da radimo na konsenzusu u hrvatskom društvu. Ja ću uskoro biti domaćin ženama poduzetnicama iz Istarske županije ovdje u Saboru. Zamislili smo da taj dan kada dođu u obilazak Sabora probamo organizirati jedan sastanak na koji ću pozvati sve zastupnice, pa se nadam da će nas i to okupiti.

U kakvim ste odnosima s bivšim kolegama iz stranke, koji su danas zastupnici GLAS-a?

U istim kao što su bili i prije. Možda mrvicu manje komuniciramo jer ne sjedimo više oko istog stola, ali mislim da smo svi u ok odnosima. Poštovanje prema njima postoji i mislim da i njihovo prema meni. Ne mislim si i ne volim si stvarati neprijatelje.

Da niste saborska zastupnica čime bi ste se bavili?

Vjerojatno bi se bavila turizmom i to planiram u budućnosti kada odem iz sabora. Moja županija, Krapinsko-zagorska županija je, recimo tako, biser kontinentalnog turizma i jako puno se radi i mislim da bih mogla dati svoj doprinos tome.