ZAISKRILO U OTVORENOM

Marijana Petir: Kako možete zaključiti da vjernici idu kupovati nakon mise?

07.03.2017 u 07:52

Bionic
Reading

Na samom kraju sinoćnje emisije 'Otvoreno' HRT-a zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir obrušila se na predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca Slobodana Školnika pitajući ga kako zaključuje da su ljudi koji se nedjeljom dolaze zabavljati u šoping centre - vjernici. Tema razgovora bio je rad nedjeljom, a uz njih su sudjelovali još Davorko Vidović iz HGK, Gordan Črpić iz Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, te Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovaca HOK-a

'Zaposlenici koja non-stop radi za 3000 kuna nije smiješno kad se ljudi dolaze zabavljati u centre, njoj to nije nimalo zabavno', rekla je Marijana Petir Slobodanu Školniku, zagovorniku rada trgovina nedjeljom, za razliku od nje. Školniku je rekla da se proba staviti u poziciju nekoga tko nema istu razinu zaštite ljudskog dostojanstva kakvu imaju ostali. Referirala se i na njegovu tezu da vjernici nedjeljom nakon mise idu u trgovačke lance. 'Kako možete zaključiti da su vjernici ti koji idu kupovati nakon mise?', zapitala je Petir u emisiji Otvoreno HRT-a.

Tema emisije bio je rad nedjeljom, a sugovornici su odgovarali na pitanja 'Treba li ograničiti rad trgovina nedjeljom?', 'Bi li to pomoglo u demografskoj obnovi zemlje ili povećalo nezaposlenost?', 'Što bi to značilo za male obiteljske trgovine, a što za velike trgovačke lance?'.

U sektoru trgovine radi 120.00 žena, koje su majke, potencijalne majke ili majke malodobne djece, rekao je Marin Strmota. Istaknuo je da je ograničavanje rada nedjeljom samo jedna u nizu mjera za demografsku revitalizaciju. Vjeruje stoga da će doći do konsenzusa po tom pitanju.

'Nikakav servis ne radi nedjeljom pa ako mama i tata rade, onda djeca bauljaju po dućanima jer nemaju gdje biti', rekao je Gordan Črpić i dodao kako je njihova namjera zaštititi upravo te zaposlenike.

Istaknuo je da je Beč turistički grad, a nedjeljom ondje ljudi nemaju gdje kupiti šibice. Turisti se vrlo brzo naviknu na to i kad hoće nešto kupiti, naprave to u ugostiteljskom objektu, naveo je kao primjer. Naglasio je kako u Hrvatskoj ima puno potrošenih radnika i radnica koji gube posao jer su im stradale kičme i noge.

'Njemačka se stalno spominje kao zemlja u kojoj je zabranjen rad nedjeljom, a ona ima najniži natalitet u Europi i najviše razvedenih brakova', istaknuo je Slobodan Školnik. Italiju i Poljsku naveo je kao zemlje u kojima trgovački lanci rade i na Praznik rada. Rekao je da je u Italiji odnos plaća blagajnica i kupovne moći čak nešto lošiji nego u Hrvatskoj.

Plaće blagajnica u Hrvatskoj kreću se od tri do četiri tisuće kuna, a za rad nedjeljom dobiju 35 posto više, otkrio je.

Davorko Vidović smatra da se ne smije ići na zabrane, pogotovo ne zabraniti ljudima da rade. Kada je riječ o neplaćenom radu, tvrdi da je takvih slučajeva danas manje nego prije 10-ak godina. Rekao je kako su zemlje koje imaju zabranu rada nedjeljom šest najbogatijih država u Europi, ali i da imaju dugu tradiciju toga nerada. 'Ako se ide na ograničenje, to bi trebalo učiniti tako da se maksimalno respektiraju i potrošači i radnici i investitori', rekao je Vidović.

'Turistička smo destinacija i ovo bi stvarno pogodilo naš sektor, pogotovo malu trgovinu', rekao je Mladen Malta. Tvrdi da postoji velika razlika u mišljenju anketiranih o radu nedjeljom u priobalnim i kontinentalnim županijama. 'Većina onih u područjima koja gravitiraju turizmu je za rad nedjeljom', kazao je.

'Ovdje se samo radi o kontroliranju provođenja Zakona o radu - da, kada djelatnik radi, bude i plaćen. Zna se da i u maloj trgovini i u velikim lancima neki to ne poštuju', rekao je.