Prema posljednjim rezultatima, Nacionalno okupljanje i njegovi saveznici su u prvom krugu osvojili 33 posto glasova, ljevičarska Nova narodna fronta (NFP) je dobila 28 posto, a Macronov savez Ensemble je na trećem mjestu sa svega 20 posto osvojenih glasova.

No tko će na kraju osvojiti većinu u francuskom parlamentu teško je procijeniti. Prema francuskim izbornim pravilima, u drugi krug ulaze svi oni koji su prešli 12,5 posto glasova, a ne samo prva dva kandidata. Očekuje se da će u većini lokalnih sredina bar jedna od tih kandidata biti onaj Nacionalnog okupljanja, dok se od NFP-a i Macronovog saveza pretpostavlja di bi mogle udružiti snage kako bi spriječile dolazak desnice na vlast.

'U Francuskoj se nastavlja trend od europskih izbora, preko trećine glasova je otišlo za Nacionalno okupljanje, međutim to još nije jasna pobjeda za njih. Postoje neke projekcije da bi oni mogli imati većinu, zajedno s dijelom Republikanaca gdje se sada već bivši šef Republikanaca odmetnuo od stranke. On je pristao na suradnju s Marine Le Pen, a ostatak stranke nije. Macron je definitivno izgubio ove izbore, međutim on sada pokušava zajedno s lijevim blokom dogovoriti kako će oni spriječiti pobjedu Marine Le Pen. Ideja je, i to je inače standardna praksa u Francuskoj da ako želite spriječiti neki scenarij strateški ćete odustati od kandidature u drugom krugu. Dakle, vaš kandidat je prošao u drugi krug i trećepasirani je i onda ćete odustati od kandidature kako bi pomogli drugom kandidatu da pobijedi nekog kandidata Marine Le Pen', pojašnjava za tportal politički analitičar i komentator tportala Višeslav Raos.

No, provesti jedan takav plan uopće neće biti lako. Kao prvo, drugi krug se održava već ovaj vikend i kratko je vrijeme za dogovore, a Raos upozorava i na jednu drugu stvar.

'Problem je što u Francuskoj, kao i Americi, stranka je dosta labavo organizirana. To nije kao u Hrvatskoj gdje vodstvo stranke može nametati stvari do zadnjeg ogranka, jer tamo se natječu kandidati, a nisu liste kao kod nas.To znači da se vodstva stranaka u Parizu mogu dogovoriti da strateški odustanu i tako povećaju šanse drugome za pobjedu, no to ne znači da će se kandidati tih stranaka na lokalnoj razini toga držati', kaže Raos.

Uz to, još jedna stvar govori da Marine Le Pen ne može biti posve mirna. Naime, u prvom krugu njena stranka je osvojila 34 posto, no kada se pogledaju lokalno rezultati, njeni kandidati jesu prvoplasirani, ali s osvojenih 28 ili 30 posto, što i nije baš toliko puno.

'Od 577 mjesta u parlamentu u prvom krugu je riješeno njih 76. Ostaje 501 mandat za raspodijeliti. Treba podsjetiti naše čitatelje da Francuska isto ima mandate za dijasporu, i to njih 12. To nije toliko puno, ali ono što je zanimljivo kod njihove dijaspore da ona češće glasa za ljevicu i nema jedne stranke koja dominira', dodaje Raos.

Uspije li Marine Le Pen oformiti većinu i imati premijera, vladanje Francuskom uopće neće bit lako jer Macron kao francuski predsjednik ostaje u Elizejskoj palači do 2027.

'Čak i da uspije imati većinu zajedno s disidentskim Republikancima i mladi Jordan Bardella postane premijer, tu dolazi kohabitacije. Francuska kohabitacija znači nešto što u mi u Hrvatskoj nikada nismo vidjeli kako bi izgledalo.Može se dogoditi da novi premijer krene predlagati ministre, međutima za ključna ministarstva predsjednik mu može staviti veto jer su to područja gdje postoji sunadležnost predsjednika i vlade, a to su vanjski poslovi, unutarnji poslovi, obrana i pravosuđe. To onda malo olabavljuje pobjedu Nacionalnog okupljanja. Ako bi htjeli progurati neke stvari koje se tiču zaokreta prema Ukrajini i Rusiji, vidjeli bi što se može dogoditi ako ne uspije progurati ministra obrane kojeg bi on htio. Imamo potencijalnu krizu gdje se premijer i predsjednik mogu natezati oko tih imenovanja. Naše kohabitacije Pantovčaka i Banskih dvora su dječji vrtić prema onome što bi se moglo dogoditi u Francuskoj', poručuje Raos.

Macron, naravno, u tom slučaju neće cijelo vrijeme moći udarati kontru i morat će uvažiti činjenicu da je neka većina birača ipak izabrala Nacionalno okupljanje. Raos predviđa da bi tu moglo doći do omekšavanja stavova, ali i svojevrsnog kompromisa pa da se na ta ministarska mjesta izabreu neki nestranački ljudi, ili netko iz redoa odmetnutih Republikanaca.

Macron ima još taj adut da pokuša sastaviti vladu s ljevicom. 'Ali to će opet biti vlada u kojoj će dominirati stranke ljevice  i gdje će se s njima morati natezati oko ministarstava. Lider jedne od stranaka koje čine Novu narodnu frontu Jean-Luc Melenchon i njegovi ne dijele baš vanjsko-političke i obrambene stavove s centristima., tako da bi i tu moglo biti problema. Koji god ishod bude, neće biti baš veseo za Francusku', napominje Raos.

A što bi eventualna pobjeda Marine Le Pen mogla značiti za Europsku uniju?  'To je ozbiljno pitanje što to znači. Onda ministri te vlade sudjeluju na vijeću ministara i Vijeću EU i mogu mnoge odluke pokušati osporavati, a okuražiti će i druge slične opcije diljem EU. Ono što će se zasignurno dogoditi, čak i ako ne pobijede, a to već vidimo i nakon europskih izbora da dosta njihovih ideja, primjerice o migrantskoj politici, će početi preuzimati i mainstream stranke. To smo vidjeli u Danskoj gdje je danska socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen započela jednu oprezniju politiku prema prihvatu azilanata, prihvatu stranih radnika', zaključuje Raos.