Nedovoljno ulaganje u znanost i visoko obrazovanje praćeno kreiranjem javnih politika temeljenih na predrasudama, medijsko promoviranje pseudoznanosti i praznovjerja te institucionalni klijentelizam neke su od ključnih neuralgičnih točaka hrvatskoga društva na koje žele upozoriti organizatori 'Marša za znanost' koji će se održati u Zagrebu i Splitu u subotu 14. travnja čime će se priključiti svjetskoj inicijativi za napredno i pravedno društvo temeljeno na znanosti, stručnosti i etičnosti
Bovan: Pet je do 12, polovica hrvatskih građana ne vjeruje u evoluciju
'Koristeći retoriku straha znanstvene se činjenice negiraju, predstavljaju se kao pogubne za društvo i prikazuju se kao rezultat teorije zavjera. Tome ne pridonosi činjenica da skoro polovica hrvatskih građana ne vjeruje u evoluciju, kao da je evolucija, odnosno znanost, nešto što se prihvaća, odnosno odbija', rekao je u četvrtak u Zagrebu Kosta Bovan, docent s Fakulteta političkih znanosti, najavljujući 'Marš za znanost'.
Tome ne pridonose ni hrvatski akademici koji kritiziraju evoluciju izjavama poput 'ne postoje majmuni Shakespaearei' ili 'ne postoje majmuni Beethoveni', dodao je Bovan, govoreći ispred spomenika Nikoli Tesli na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice, odakle u subotu 14. travnja u 11,55 sati kreće zagrebačka etapa marširanja. U Splitu marš kreće istodobno, okupljanjem u Đardinu.
vezane vijesti
Kao neke od alarmantnih problema proizašlih iz opće atmosfere nepovjerenja prema znanosti izdvojio je protivljenje cijepljenju djece, što je pogubno za zdravlje hrvatskih građana; naširoko se promoviraju teorije zavjere, iskrivljeno se interpretira rodna teorija.
'Znanstvena metoda također se kritizira, i to kroz pojam rodne ideologije. Rodna ideologija ne postoji, kao što ne postoji ideologija depresije ili mikroprocesora. Te su stvari potpuno izmišljene', istaknuo je Bovan. To nema veze s kritikom znanstvenih rezultata, napomenuo je, 'što je poželjno i u opisu znanosti'.
'Ali, da bismo to radili adekvatno, moramo koristiti znanstvenu metodologiju, logičko zaključivanje, kvalitetne argumente i promišljati. Ne možemo jednostavno odbacivati neke stvari sa slijepom skepsom', kazao je.
U tome i jest snaga znanosti, jer ona ne prihvaća slijepo autoritet, tradiciju, dogme i 'vječne istine', i zato u zemljama gdje rastu autokratske tendencije prvi napad uvijek ide na institucije znanosti, 'bastione kritičkog razmišljanja'.
Kriza znanosti zahvaća i znanstvene institucije, i to ne samo jer su izdvajanja za znanost u Hrvatskoj među najnižima u Europi, već ta kriza zahvaća sustav iznutra, gdje smo u posljednjih godinu dana svjesni događaja koji bacaju ljagu na znanost i srozavaju ugled znanosti u Hrvatskoj, upozorio je nadalje Bovan.
'Kao prvo, imamo rektora koji van svih pravila i zakona mijenja pravni status određenih institucija, akademike koji gostuju u emisijama osuđenih narko dilera, te unutar zajednice negiranje plagijata kao nečeg banalnog i izostanak bilo kakve etičke odgovornosti', rekao je.
Bovan: Marširamo i za kvalitetniju znanost i za bolje znanstvene institucije
Nadalje, za mlade se znanstvenike ne čini ništa, nemaju dobre uvjete za rad, te smatraju da za uspjeh u znanosti u Hrvatskoj nije ključna sposobnost i kvaliteta, već rođačke veze, klijentelizam.
Razlog za zabrinutost daje i činjenica da je Cjelovita kurikularna reforma zamijenjena parcijalnim rješenjima koja diktiraju kratkoročni politički kompromisi, čime se hrvatskim građanima šalje poruka da obrazovanje za Vladu nije bitna tema.
'Dakle, ukoliko ne želimo da se evolucija negira, da se spoznaje o našoj prošlosti kao vrste zanemaruju, a samim time i poticajno izbacuju iz školskih programa, ako ne želimo da se o našem obrazovanju donose arbitrarne odluke, ako želimo da Hrvatska bude zemlja koja se oslanja na znanost i stručnost u školstvu i zdravstvu, u kojoj se javne politike temelje na znanstvenim podatcima a ne na predrasudama, pozivamo sve da nam se priključe i dođu u subotu. Mi ne marširamo samo za znanost kao skup činjenica, za znanost kao metodu spoznaje svijeta oko nas, već za kvalitetniju znanost i za bolje znanstvene institucije u Hrvatskoj', poručio je Bovan.
Manifestacija potekla 2017. iz SAD-a kao reakcija na politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa kojom se dovode u pitanje znanstvene činjenice poput globalnog zatopljenja i kojima se ugrožava sloboda te javno financiranje znanosti, 'Marš za znanost' proširio se i na druge zemlje, među kojima i na Hrvatsku, gdje se prošle godine marširalo u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
Marija Antić iz Anomije iznijela je trasu zagrebačkog marša, koji kreće od spomenika Nikoli Tesli, nastavlja se Teslinom do Zrinjevca, gdje se radi krug oko Zrinjevca, pa preko Amruševe i Petrinjske do Trga bana Jelačića, a završava na Europskom trgu. Ondje će kratke govore održati doktor znanosti sa Instituta za društvena istraživanja Nikola Baketa, Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar, te studentice Marta Šojat s Hrvatskih studija, Zuzana Redžović i Lana Flanjak s PMF-a.
'Marš počinje u '5 do 12' jer je 5 do 12 u hrvatskoj znanosti', poručila je na kraju Tea Ovničević iz Anomije i pozvala građane da se u što većem broju odazovu inicijativi.
