Na stranici 962 pune verzije presude Gotovini, Čermaku i Markaču stoji da Sudsko vijeće prihvaća da je stan Milana Martića u Kninu bio legitimna vojna meta. Međutim, na stranici 967 to isto sudsko vijeće zaključuje da je rizik da stradaju civili veći nego moguća korist od onesposobljavanja Martića - dakle, to je neselektivno granatiranje, odnosno nezakoniti napad na civile, piše Jutarnji list

Analiza ovog dijela presude dočarava kako je Gotovina nepravomoćno osuđen na 24 godine zatvora. Sudsko vijeće zaključilo su nezakonito gađani civili te da je Gotovina značajno pridonio udruženom zločinačkom pothvatu.

Gađanje Martićevog stana samo je jedan od argumenata za takav zaključak, ali taj primjer pokazuje način razmišljanja sudskog vijeća.

Hrvatska vojska je 4. kolovoza 1995. ujutro ispalila 12 projektila od 130 milimetara na stan Milana Martića. Ne postoje fotografije kratera niti je dokazano da su u tom granatiranju poginuli civili, piše Jutarnji list.

Što Martićev stan čini legitimnom metom? Suce je zadovoljilo objašnjenje da granatiranje rezidencije predsjednika tzv. RSK može omesti njegovu sposobnost da se kreće, komunicira i zapovijeda. No zaključak da je riječ o neselektivnom granatiranju istovremeno dolazi iz činjenice da je Martićev stan u gusto naseljenom dijelu Knina, gdje se nalaze civilne zgrade. Tog dana moglo se očekivati da su civili prisutni oko Martićevog stana, a svjedok Marko Rajčić, šef artiljerije Zbornog područja Split, priznao je da su šanse da se na ovaj način pogodi Martić bile vrlo male.

Inače, Milan Martić nalazi se u estonskom zatvoru, gdje služi 35-godišnju zatvorsku kaznu zbog ratnog zločina. Prije tjedan dana, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je žalbu protiv odluke Županijskog suda o obustavi kaznenog postupka protiv Martića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer smatra da haškom presudom, kojom je Martić proglašen krivim, nije u cijelosti riješen predmet optužnice toga državnog odvjetništva.