Odgovarajući na upit zastupnika Željka Jovanovića (SDP) kakvo je aktualno stanje u hrvatskim zatvorima, Martinović je istaknuo kako nije korektno sporadične događaje pretvarati u pojavni oblik, odbacivši navode da se u hrvatskim zatvorima pojavila bolest šuga.

Kroz zatvorski sustav u 2017. prošlo je gotovo 11500 zatvorenika, pet posto više u odnosu na godinu prije, kaznu zatvora izdržavalo je 4146 zatvorenika što je u odnosu na godinu prije smanjenje za gotovo 11 posto. S izdržavanja kazne zatvora otpušteno je 1657 zatvorenika.

Najbrojnija skupina zatvorenika koncem 2017. izdržavala je kaznu zatvora između jedne i tri godine. Kaznu zatvora kraću od jedne godine izdržavalo je oko 14 posto zatvorenika, dok je dugotrajne kazne od 20 do 40 godina izdržavalo oko pet posto zatvorenika, navodi se u izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova.

Zastupnici su u petak raspravili i Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije za ovu godinu koji je podržala većina saborskih klubova.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić istaknula je da se predviđa u 2019. donošenje ili izmjena 45 zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije. Time Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim državama članicama Europske unije.

Primjerice, Zakonom o provedbi trenutno aktualne uredbe o zabrani neopravdanog geografskog blokiranja na unutarnjem tržištu, uklonit će se dosadašnje ograničenje za potrošače na temelju njihove nacionalnosti ili mjesta boravišta, što će, između ostalog, značiti da kupcima neće više biti blokiran pristup internet stranicama u nekoj drugoj nekoj državi članici gdje se isti proizvodi nude po povoljnijim cijenama, kazala je Metelko Zgombić.

Miro Bulj (Most) kazao je da nije problem u donošenju zakona već u njihovoj primjeni, dok su nezavisni Tomislav Žagar i Vesna Pusić (Glas) upozorili na potrebu bolje informiranosti javnosti o onome što se događa u EU.