Njemačka krajnje desna populistička stranka AfD tijesno je poražena na svom prvom izbornom ispitu otkako je objavljeno ulozi te stranke u planu za masovnu deportaciju stranaca koji je izazvao velike prosvjede diljem Njemačke.
AfD-ov je kandidat izgubio od konzervativnog suparnika na okružnim administrativnim izborima čija je važnost odjeknula daleko izvan lokalnog područja.
U tijesnom drugom krugu izbora u okrugu Saale-Orla u jugoistočnoj pokrajini Thüringen, kandidatu AfD-a Uweu Thrumu pobjedu je preoteo njegov suparnik demokršćanin (CDU) Christian Herrgott za 4,6 posto, piše Guardian.
Glasovanje, na kojemu je oko 66.000 ljudi imalo pravo glasati, smatralo se pokazateljem je li mobilizacija civilnog društva protiv antiimigrantskog AfD-a nakon nedavnih otkrića o planu deportacije umanjila ili ojačala popularnost stranke.
vezane vijesti
Thrum je dobio 47,7% glasova, dok Herrgott ima 52,3% glasova. Prije dva tjedna, Thrum je dobio 45,7% glasova naspram Herrgottovih 33%. Smatralo se da kandidat iz CDU-a ima male šanse da ga sustigne.
Međustranačka mobilizacija glasača u posljednja dva tjedna u pokušaju da se AfD zadrži izvan vlasti rezultirala je većim odazivom od 69%, što je Herrgottu, koji ima lokalne korijene, omogućilo da porazi svog suparnika. Promatrači su pozorno pratili hoće li birači AfD-a i CDU-a reagirati na nacionalnu raspravu izlaskom u što većem broju. Što je bila veća izlaznost, smatralo se da CDU ima veće šanse.
Glasovanje se smatra uvodom u superizbornu godinu za državu kojom upravlja krhki savez pod vodstvom Boda Ramelowa između njegove krajnje lijeve stranke Die Linke, socijaldemokrata i Zelenih. Europski izbori trebali bi se održati u lipnju, kao i izbori za većinu vijeća, gradonačelnika i pozicija u okružnim vlastima, gdje bi AfD, s oko 36 posto glasova u državi, mogao ostvariti značajne uspjehe. Pokrajinski izbori u rujnu smatraju se najavom novih parlamentarnih izbora 2025.
Druge mainstream stranke obećale su da neće ići u vladu s AfD-om, što će ga držati izvan vlasti. Ali postavlja se pitanje koliko će dugo takva pozicija biti održiva.
Novinari ovog su mjeseca otkrili da su visoki članovi AfD-a raspravljali o planovima za masovno protjerivanje stranaca i neasimiliranih građana iz Njemačke u slučaju da stranka preuzme vlast. Ljudi iz AfD-a pridružili su se članovima neonacističke scene, pristašama CDU-a i tvrtkama za koje se zna da financiraju krajnju desnicu u vili u Potsdamu u studenom. Bili su tamo kako bi čuli Martina Sellnera, vođu austrijskog krajnje desnog ekstremističkog identitarijanskog pokreta, kako izlaže filozofiju takozvane "remigracije", odnosno masovnog raseljavanja.
Vodstvo AfD-a distanciralo se od politike i optužilo svoje protivnike za klevetu. No medijski napisi su izazvali neumoljivi val prosvjeda diljem Njemačke u kojima je sudjelovalo više od milijun ljudi.
Čini se da je potpora AfD-u prošlog tjedna pala za oko 1,5%, ali je s 21,5% druga najpopularnija stranka nakon CDU-a, i daleko ispred sve tri stranke koalicije lijevog centra njemačkog kancelara Olafa Scholza, koje zajedno imaju oko 32%.
