Više temperature svjetskih mora otapaju ledenjake, dakle lovišta polarnih medvjeda, pa te velike zvijeri hranu počinju tražiti na drugim mjestima. Glad je jedini razlog zbog kojeg je horda od 52 polarna medvjeda ove godine 'napala' ruski grad. Mještani su se zabarikadirali u kućama, strahujući za svoje živote. Potpuno opravdano, jer polarni medvjedi mogu napasti ljude, a ponekad to i učine.

No polarni medvjed, taj maneken ekološke ugroženosti, tek je jedna od bezbroj žrtava zagrijavanja planeta. Ako globalne temperature nastave rasti u prosjeku za 4,5 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba - a to će se vjerojatno dogoditi ako ne učinimo ništa kako bismo smanjili emisije ugljičnog dioksida - polovica biljnog i životinjskog svijeta mogla bi iščeznuti. Klimatske promjene samo će ubrzati i povećati neželjene susrete divljih životinja i ljudi.

Eto, australska ljeta sve su vrelija i sušnija pa tamošnje divlje životinje utočište od žege traže u gradovima. Klokani nadiru u ljudska naselja u potrazi za hranom, a tamošnje leteće lisice vatrogasci polijevaju vodom kako ne bi pregorjele od nesnosne vrućine.

U Australiji klokana ima daleko više nego ljudi

S klokanima nema šale. U fizičkom sukobu oni lako mogu ozlijediti čovjeka, a posljedice mogu biti kobne i ako vam izlete pred automobil na cesti. Opasnost vreba odasvud jer u Australiji živi 44 milijuna klokana, a ima ih skoro dvostruko više nego ljudi.

Zbog sve češćih i dužih suša krda slonova na jugu Afrike sve češće upadaju u sela kako bi se nahranili prikupljenim usjevima i napojili vodom iz tamošnjih spremnika. Većina divljih životinja prirodno izbjegava kontakt s ljudima pa to još više pokazuje koliko su očajne.

Klimatske promjene utječu i na poljoprivredu. Stradavaju usjevi, hrane je sve manje pa ćemo kao vrsta postati sve tolerantniji prema divljim životinjama. Siromašni afrički seljaci, kojima su gladni slonovi poharali ionako skromne zalihe hrane, već su ponegdje krenuli u osvetničke pohode.

Pomor slonova u Africi i Aziji

Onako veliki i zastrašujući, naročito kad su žedni i gladni, slonovi su jedna od brojnih vrsta kojoj drastično pada populacija; i to gotovo isključivo zbog ljudskih aktivnosti. Godine 1930. širom Afrike hodalo je između pet i deset milijuna slonova. Samo 60 godina kasnije stavljeni su na popis kritično ugroženih vrsta. Bilo ih je tada oko 600.000, rasutih po nekoliko afričkih država. Danas je ih manje od pola milijuna.

Naglo opada i broj azijskih slonova. Prije stotinjak godina bilo ih je oko 200.000, danas ih je manje od 40 tisuća. Ne prestane li izlov zbog slonovače i nastave li ljudi osvajati njihova staništa, za stotinjak godina vidjet ćemo ih samo na You Tubeu.

Klimatske promjene pogoršat će sukobe oko prirodnih resursa između i unutar vrsta, uključujući ljude same. Suše tjeraju ljude iz ruralnih područja u prenapučene gradove, a to stvara dodatne napetosti, socijalne nemire, pa i revolucije. A ako ljudi ne mogu prevladati sukobe unutar vlastite vrste, još je manje nade da će se u borbi za sve oskudnije resurse sporazumjeti s drugim vrstama.

Ugroženi Amazonija, Galápagos, šume miomba...

Nova istraživanja otkrivaju šokantne nalaze. Gotovo polovica biljnih i životinjskih vrsta u najrazličitijim dijelovima svijeta kao što su Amazonija ili pacifičko otočje Galápagos mogla bi izumrijeti ako se ne zaustavi globalno zagrijavanje. Čak i da se ono ograniči na rast od dva Celzijeva stupnja, na tim bi mjestima mogla nestati četvrtina sadašnje flore i faune.

Studija sveučilišta East Anglia i James Cook te Svjetskog fonda za prirodu WWF-a istražila je utjecaj klimatskih promjena na gotovo 80.000 biljnih i životinjskih vrsta u 35 najraznovrsnijih i prirodno bogatih područja. Pokazalo se da su najugroženija područja na svijetu afričke šume miomba, jugozapadna Australija te područje Amazone i Guayanasa u Južnoj Americi.

Poraste li globalna temperatura za 4,5 Celzijevih stupnjeva, moglo bi izumrijeti do 80 posto sisavaca i 86 posto ptica u šumama miomba na jugu Afrike. Na jugozapadu Australije u opasnosti je 89 posto vodozemaca, a u području Amazone moglo bi nestati 69 posto biljnih vrsta.

Na kraju će ostati samo ženske kornjače

Klimatske promjene različito utječu na divlje životinje širom svijeta. Eto, afrički slonovi moraju popiti 150 do 300 litara vode dnevno. A kiša ne pada mjesecima... Afrički divlji psi osjetljivi su na toplinu i obično love u hladnijim dijelovima dana. Rastom temperature ta se razdoblja skraćuju, što znači manje vremena za lov i manje hrane, zbog čega će prvi stradati mladunci.

I kornjače su ozbiljno ugrožene. Temperatura pijeska određuje njihov spol, pa ako temperature nastave rasti, rađat će se samo ženke. Klimatske promjene podižu razine mora, što dodatno uništava mjesta za gniježđenje. Pod utjecajem temperatura mogao bi se prorijediti bambus, kojim se pak hrane još jučer ugrožene velike pande.

Dok nekima ne smrkne, drugima ne svane

Neki će profitirati, ali to i nije baš najbolja vijest za nas. Eto, zbog porasta temperatura malarija se s komarcima proširila na planine Kolumbije i Etiopije jer rastući termostati uklanjaju komarce na višim visinama. Nekad prvenstveno tropska bolest, lišmanijaza se preselila u sjeverni Teksas sa sitnim komarcima nalik insektima nevidima koji je prenose ubodom u kožu. Dijamantni moljci šire se jugom Afrike te tamane kupus, kelj i cvjetaču. U Latinskoj Americi gljivice i štetočine napadaju stabljike kakovca, a slične se stvari događaju s maslinama, grožđem, lavandom... U Sjedinjenim Državama invazivni korov smanjuje prinose mahunarki, kukuruza i soje.

Na prvu, čak i neki ljudi imaju koristi od klimatskih promjena. Eto, atlantska skuša preselila se tako daleko na sjever da je postala omiljen ulov islandskih ribara. No to što se potomci Vikinga sad goste škombrama slaba je utjeha za kataklizmu koja prijeti ostatku svijeta.