Razlog leži u sve manjem broju fitoplanktona koji čine sam temelj morskog hranidbenog lanca. Smanjenje njihovog broja uzrokovat će promjenu boje morske vode te možda uništiti brojne ribnjake
Najnovije istraživanje predlaže da se globalni oceani polako se zagrijavaju i postaju sve kiseliji, dok je za sve odgovorno globalno zagrijavanje.
Nadalje, sve navedeno moglo bi uzrokovati i promjenu boje mora. Do 2100 promjena boje mogla bi utjecati na više od 50 posto kolektivne površine oceana - oko 225.3 milijuna kvadratnih kilometara. Razlog za promjenu boje neće doći iz same vode, već zbog pada populacije fitoplanktona uzrokovane zagrijavanjem vode. S obzirom da ovi organizmi u sebi sadrže klorofil, promjena njihovog broja utjecat će i na boju vode.
Posljednji put ove godine
Pogledajte spektakularne prizore pomrčine superkrvavog vučjeg Mjeseca
Mikroorganizmi koji život znače
'Ovi mikroskopski organizmi žive u vodi te su sam temelj morskog hranidbenog lanca' rekla je voditeljica istraživanja i morska ekologinja na MIT-ju Stephanie Dutkiewicz. 'Njihova prisutnost u moru mijenja boju vode, što znači da smanjivanjem njihovog broja mijenjamo boju mora'.
Promjena boje, doduše, neće biti vidljiva golim okom, što znači da će ju najlakše opaziti sateliti namjenjeni nadgledanju mora i tla. Rezultati mjerenja dat će znanstvenicima upozorenje da su morski ekosustavi prišli kroz veliku i vrlo zlokobnu promjenu. Prema Dutkiewicz, najranjivija mora su Sjeverno Atlanski ocean i Južni ocean.
Razlog zabrinutosti je potencijalno urušavanje ekosustava zbog manjka hrane. Fitoplanktonom se hrane bića koja jedu ribe, lignje i školjke. Ako populacija fitoplanktona padne, velik broj ribnjaka mogao bi jednostavno nestati.
vezane vijesti
Metoda istraživanja
Kako bi otkrili utjecaj fitoplanktona na planet, Dutkiewicz i kolege su razvili računalnu simulaciju koja prati promjenu klimatskih uvjeta od 1860 do 2100. Model je pretpostavio da će globalna temperatura rasti za tri celzijeva stupnja - ukoliko ne učinimo ništa da smanjimo razinu stakleničkih plinova.
Porast od svega tri stupnja pokazao se prilično konzervativnim, s obzirom da je izvješće objavljeno krajem godine u Global Carbon Projectu pokazalo da su nakon kratkog stabilnog razdoblja od 2014. do 2016. staklenički plinovi zabilježili nagli porast. Drugim riječima, porast temperature mogao bi biti puno veći, uzrokujući daljnji pad razine fitoplanktona.
Globalne posljedice
Smanjenje broja fitoplanktona neće utjecati negativno samo na populaciju riba. Fitoplanktoni upijaju atmosferski ugljik dioksid kao što to rade stabla i ostale zemaljske biljke - dajući dodanu zaštitu od daljnjeg porasta stakleničkih plinova.
