Tijekom 2017. zbog mentalnih poremećaja bilo je 38.007 hospitalizacija, pa se ova skupina s udjelom od 5,6 posto nalazila na devetom mjestu u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Od ukupnog broja najviše je onih u dobi od 20 do 59 godina, točnije 25.458 hospitalizacija. Broj hospitalizacija 1995. godine iznosio je 30.244 i tijekom godina se smanjivao te povećavao.

Kada je u pitanju trajanje hospitalizacije, mentalni poremećaji nalaze se u vodećoj skupini s 978.154 dana bolničkog liječenja, što je 15,4 posto od ukupnog broja dana bolničkog liječenja. Nadalje, registrirano je ukupno 584.761 psihijatrijski pregled (udio 5,9 posto), a oko 76 posto pregleda bilo je za osobe u dobi od 20 do 64 godine.

Zabilježeno je smanjenje ukupnog broja dana bolničkog liječenja, kao i značajno smanjenje prosječnog trajanja liječenja po hospitalizaciji. Prosječno trajanje liječenja po hospitalizaciji 1995. iznosilo je 52,4 dana, dok je 2017. godine iznosilo 25,7 dana.

Shizofrenija

Najučestalije dijagnoze poremećaja su iz podskupina shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji, mentalni poremećaji te poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari te poremećaji raspoloženja.

Također, prema korištenju dana bolničkog liječenja, shizofrenija je na prvom mjestu s postotkom od 25,2 posto, a prema broju hospitalizacija s 15,1 posto nalazi se na drugom mjestu, iza poremećaja uzrokovanih alkoholom s 18,1 posto.

Bilježi se opadanje u ukupnom broju hospitalizacije od shizofrenije. Ukupan broj hospitalizacija 1995. godine iznosio je 6901, a 2017. taj je broj iznosio 5751, dok je prosječno trajanje liječenja po hospitalizaciji prije 22 godine bilo 96 dana, a lani 42,8. Broj hospitalizacija muškaraca bio je veći nego hospitalizacija žena (prosječno 1,5 naprema 1), a u posljednjih nekoliko godina shizofrenija i shizoafektivni poremećaji najviše se registriraju u dobi od 25 do 29 i od 30 do 34 godine.

Uočene su značajne razlike u oboljenju zbog mentalnih bolesti između muškaraca i žena. Broj oboljelih muškaraca iznosio je 21.845, a žena 16.162. U zadnje 22 godine broj se povećao za oba spola. Broj hospitalizacija za muškarce 1995. godine iznosio je 18.360, a za žene 11.884.

Muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti.

Žene su pak najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja, shizofrenije, ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom te shizoafektivnih poremećaja.

Uzrok smrti

Mentalni poremećaji čine oko 1,5 do dva posto uzroka smrti, pa se ova skupina nalazi na devetom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj. Prošle godine registrirano je ukupno 1196 smrti zbog mentalnih poremećaja, a najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (569 slučajeva), poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (267 slučajeva) te mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (157 slučajeva).

U 2016. godini Grad Zagreb s 8654 hospitalizacije zbog mentalnih bolesti bio je na prvom mjestu, na drugom je bila Zagrebačka županija s 3408, slijede Splitsko-dalmatinska s 2494, Osječko-baranjska s 2413, Primorsko-goranska s 2393, Sisačko-moslavačka s 1881, Brodsko-posavska županija s 1835, Vukovarsko-srijemska s 1683 i Istarska županija s 1594.

Najmanje hospitalizacija imale su Ličko-senjska županija (379), Virovitičko-podravska (582), Požeško-slavonska (762), Šibensko-kninska (855), Bjelovarsko-bilogorska (910), Karlovačka (925) i Međimurska županija (954).