Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je bilo propusta u politici prema Rusiji u razdoblju kada se ona nalazila na čelu njemačke vlade, prenose njemački mediji u srijedu.
"Mi smo brže trebali reagirati na agresivno ponašanje Rusije", rekla je Angela Merkel za ovotjedno izdanje tjednika Die Zeit.
Ona se osvrnula na njemačku suzdržanost glede izdvajanja za obranu, koja nije odgovarala dogovorenom postotku izdvajanja na razini NATO-a.
"Njemačka nikada nije ostvarila dogovorenih dva posto izdvajanja za obranu, a ni ja se nisam baš pretjerano za to zalagala", rekla je Merkel.
vezane vijesti
-
![Angela Merkel za Der Spiegel: Željela sam rusko-ukrajinske razgovore, no više nisam imala autoriteta]()
Angela Merkel za Der Spiegel: Željela sam rusko-ukrajinske razgovore, no više nisam imala autoriteta
-
![Scholz opomenuo Merkel: Vaš ured previše troši i ne postoji radi statusa već radi interesa Njemačke]()
Scholz opomenuo Merkel: Vaš ured previše troši i ne postoji radi statusa već radi interesa Njemačke
-
![Merkel o ruskom plinu: U to vrijeme je to bila dobra odluka, čovjek djeluje shodno vremenu u kojem živi]()
Merkel o ruskom plinu: U to vrijeme je to bila dobra odluka, čovjek djeluje shodno vremenu u kojem živi
Merkel je rekla da posebice žali što se nije snažnije prionulo jačanju Bundeswehra nakon ruske aneksije Krima 2014., nakon koje su članice NATO-a pristale izdvajati 2 posto na obranu.
Merkel je branila i sporazum iz Minska koji je, po njezinom mišljenju, trebao spriječiti rat koji je ipak započeo početkom ove godine.
"Moramo na ove stvari gledati iz današnje perspektive. Početkom 2015. je Rusija mogla Ukrajinu lako savladati. I ja sumnjam da je NATO tada mogao u tolikoj mjeri pomoći Ukrajini kao što to čini danas", rekla je Merkel u intervjuu za Die Zeit.
Istodobno, Merkel izdavanje dozvole za izgradnju druge trase plinovoda Sjeverni tok ne smatra pogreškom.
"Zabrana projekta tada bi osjetno pogoršala odnose s Rusijom", rekla je Merkel.
Ona je dodala kako pojačana ovisnost Njemačke o ruskom plinu nije samo rezultat zajedničkog njemačko-ruskog projekta Sjeverni tok, nego i činjenice da je iz "Norveške, Velike Britanije i Nizozemske pristizalo manje plina".
Nakon napada Rusije na Ukrajinu mnogi su njemačku kancelarku optuživali za propuste u odnosima prema Rusiji posljednjih godina te posebice za preveliku ovisnost o ruskom plinu.
