Kada je njegov SPD 2005. izgubio pokrajinske izbore u Nordrhein-Westfalen, jednoj od najvažnijih njemačkih pokrajina, tadašnji je kancelar Gerhard Schröder raspisao izvanredne parlamentarne izbore jer je smatrao da je izgubio dobar dio izbornog legitimiteta za svoju reformsku politiku Agenda 2010. Aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel ni ne pomišlja na prijevremene izbore, no nema sumnje da je njezina izbjeglička politika - jedina relevantna tema na nedjeljnim izborima u tri njemačke pokrajine - rezultirala korjenitim promjenama na političkoj sceni Njemačke, što se najbolje vidi po uspjehu ekstremnopopulističke stranke AfD, koja se jedina zalaže za kraj pomoći izbjeglicama.

AfD je u Baden-Württembergu dobio 15,1 posto, u Rheinland-Pfalzu 12,6 posto dok je u istočnonjemačkoj pokrajini Sachsen-Anhalt, u kojoj je rođena i kontroverzna antiislamska Pegida, postao druga stranka po snazi s impresivnih 24,1 posto glasova. Ovi su rezultati stranke, koja poprilično podsjeća na njemačku verziju Nacionalne fronte Marine Le Pen, time impresivniji ako se zna da je na ovim pokrajinskim izborima izlaznost glasača značajno porasla te da je AfD uspio motivirati i mnoge Nijemce koji inače ne izlaze na izbore da 13. ožujka promijene svoj suzdržani stav i glasaju za stranku čiji lideri - poput predsjednice berlinskog ogranka Beatrix von Storch - smatraju da bi na granicama EU-a trebalo pucati na žene i djecu. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju i to da su za AfD glasali podjednako i mladi i stari i oni manje i oni više obrazovani, što se tumači kao pokazatelj da nije riječ samo o okupljanju marginalnih ekstremnodesnih snaga oko jedne stranke, nego o političkoj ponudi koja je nedostajala nemalom dijelu njemačkog elektorata.

Dvoznamenkasti rezultati AfD-a jasno sugeriraju kako će na izborima za Bundestag sljedeće godine Njemačka dobiti novu etabliranu opozicijsku stranku, čime se ujedno mijenja desetljećima ustaljeni model koaliranja u njemačkoj politici, koji je funkcionirao po principu savezništva velikih stranka poput CDU-a i SPD-a s manjim partnerima kao što su liberalni FDP i Zeleni ili kroz velike koalicije. Nedjeljni izbori su pokazali da će u nekim pokrajinama trebati tročlane koalicije za formiranje stabilne vlasti, a to bi se moglo onda prenijeti i na saveznu razinu.

Ipak, ne može se reći kako su ovi rezultati neočekivani, s obzirom na stalni rast AfD-a u anketama, a i činjenicu da su oni jedina stranka koja potpuno odbija i oštro kritizira izbjegličku politiku Angele Merkel. Svi koji nisu oduševljeni kancelarkinim stavom ‘Mi to možemo’ zapravo nemaju za koga drugog glasati nego za AfD, s obzirom da etablirane stranke njemačke politike manje ili više po pitanju izbjeglica podržavaju Merkel.

Zapravo je najveći otpor kancelarki unutar njezine stranke, a to se reflektiralo i na rezultate pokrajinskih izbora, odnosno poraze CDU-a u zapadnonjemačkim pokrajinama Rheinland-Pfalz i Baden-Württemberg, u kojima su pobijedili SPD odnosno Zeleni. Paradoks tog rezultata jest da su kandidatkinja SPD-a Malu Dreyer i kandidat Zelenih Winfried Kretschmann u kampanji otvoreno podržavali Merkeličinu izbjegličku politiku (praktični katolik Kretschmann je čak izjavio i da se moli za kancelarku svaki dan!) dok su se kandidati CDU-a za premijere tih pokrajina - obećavajuća Julia Klöckner i blijedi Guido Wolf - sustavno distancirali od Merkel, čak nekoliko tjedana pred izbore predstavivši svoj odvojeni plan za sređivanje izbjegličke krize. Konačni rezultat tih previranja unutar CDU-a jest da je stranka izgubila te dvije pokrajine, ali da je izbjeglička politika Angele Merkel pobijedila - zahvaljujući SPD-ovki Dreyer i Kretschmannu iz Zelenih!

Nema sumnje da se cijela njemačka politička scena značajno pomaknula udesno trijumfom AfD-a, no povratak je doživio i na prethodnim parlamentarnim izborima poniženi FDP te se s novim, mladim predsjednikom Christianom Lindnerom vratio u dva pokrajinska parlamenta i izgleda spreman na sljedećim izborima za Bundestag preskočiti prag od pet posto. Ako je suditi po izbornim trendovima, u sljedećem sazivu Bundestaga bit će predstavljeno šest stranaka dok su u aktualnom njih četiri.

No unatoč pobjedama Dreyer i Kretschmanna, SPD i Zeleni su istovremeno veliki gubitnici ovih izbora, napose socijaldemokrati koji su u odnosu na prošle izbore u Baden-Württembergu izgubili 10,4 posto glasova, a u Sachsen-Anhaltu 10,9 posto. Stranka s najduljom demokratskom tradicijom u Njemačkoj, osnovana prije 150 godina, sada u tim pokrajinama može računati na 10 do 15 posto glasačke podrške, a prethodno je dobivala između 25 i 35 posto glasova. Kod Zelenih je također izuzetak bio pobjednik Kretschmann - prvi pokrajinski premijer ove stranke, koji je odlično odradio svoj mandat u Baden-Württembergu - dok su drugdje također zabilježili značajne gubitke glasova.

Nema sumnje da su rezultati nedjeljnih pokrajinskih izbora najviše uzdrmali demokršćane Angele Merkel, koji su se nadali pobjedi u Rheinland-Pfalzu, no to je samo još jedan u nizu pokazatelja unutarnje podijeljenosti CDU-a oko službene njemačke izbjegličke politike. Pored toga, iako se SPD i Zeleni zbog pojedinačnih uspjeha izvrsnih kandidata slave kao dobitnici ovih izbora, i oni su poprilično uzdrmani, kao i tvrda ljevica Die Linke, koja je doživjela krah u Sachsen-Anhaltu i s 23 posto pala na 16, dok u zapadnonjemačkim pokrajinama nije ni prešla prag od pet posto.

Trijumf AfD-a Frauke Petry je zbog niza razloga zapravo bio neizbježan, no poraz CDU-a je većinom zasluga te stranke, a ona se trenutno ne može odlučiti smeta li joj više izbjeglička politika kancelarke ili je pak više plaši ono što će biti s demokršćanima nakon ere Merkel.