Bivši predsjednik RH Stjepan Mesić misli kako bi se ponovno mogao kandidirati za predsjednika države iako je na toj poziciji već bio dva puta, koliko Ustav dopušta. Ustavnopravni stručnjak Mato Palić objasnio je za tportal zašto je Mesić u krivu
'Ustvari mogu biti (još jednom predsjednik, op.a.) jer je došlo do promjene Ustava u mom mandatu. Moram razmisliti bih li se prihvatio toga, ali ne razmišljam o tome baš ozbiljno. No vidio sam jednog premijera koji je izabran s 92 godine u Maleziji', kazao je u četvrtak navečer Mesić u RTL-ovu Direktu.
vezane vijesti
No je li to doista tako?
Mesić, koji je u petak bio nedostupan za pojašnjenje svoje izjave, tvrdi kako se zapravo njegov prvi mandat ne računa jer je Ustav mijenjan krajem 2000. godine, a on je predsjednikom prvi put postao početkom 2000., dakle prije izmjene Ustava.
I doista, Ustav je mijenjan u studenom 2000. U sklopu izmjena došlo je i do izmjene članka 95., stavka 2., koji od studenog 2000. godine glasi: ‘Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike.’
Možda bi Mesićeva logika imala smisla kada bi ranije verzije Ustava dopuštale da ista osoba više od dva puta može biti na čelu države.
No još od božićnog Ustava 1990. godine ovaj najviši državni akt ne dopušta tu mogućnost. 'Predsjednikom Republike nitko ne može biti više od dva puta', formulacija je iz Ustava do izmjene 2000. godine. Dakle članak 95. doista jest izmijenjen, no ne u sadržajnom smislu.
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić uvjeren je kako se Mesić ne može kandidirati, niti može biti izabran za predsjednika RH treći put.
'Promjena Ustava na koju se on poziva iz 2000. jezična je, a ne sadržajna. I po Ustavu iz 1990. i po ustavnim promjenama iz 2000. postoji zabrana reizbora nakon drugog mandata. Jedina razlika je u jezičnom izričaju. To je semantika, ne suština', poručuje.
U vrijeme Mesićeva prvog mandata, dakle, u članku 95. izmijenjeni su redoslijed i izbor riječi kojima je izražena zabrana treće kandidature, no ne i sam sadržaj.
