Kao visoki savjetnik kineskog Instituta za istraživanje suvremenog svijeta, Stjepan Mesić uživa velik ugled ne samo u Kini, nego i u drugim zemljama Bliskog i Dalekog istoka, kamo često putuje i otvara mogućnosti gospodarske suradnje s Hrvatskom. No umjesto protoka kapitala i većeg zapošljavanja, češće smo svjedoci neobjašnjive opstrukcije najodgovornijih hrvatskih političkih dužnosnika koji iz nepoznatih razloga odbacuju vrijedne poslovne prilike i vlastitoj zemlji uskraćuju brži izlazak iz krize. Upravo o tomu Mesić je govorio u emisiji 'Karte na stol' Osječke televizije.

Uzaludan posjet predsjednika Kine Hrvatskoj

Bivši predsjednik NR Kine, Hu JinTao, primio ga je kao i ostale predsjednike država u 15-minutni posjet u vrijeme Olimpijade u Pekingu 2008. godine, međutim razgovor se odužio na gotovo dva sata. Govorio mu je, kaže, o našim povijesnim vezama s Kinom, od Marka Pola i Džingis-kana, pa do toga da su se naše dvije zemlje, za razliku od drugih koje su se u Drugom svjetskom ratu borile protiv fašizma, oslobodile same od okupacije, bez pomoći sovjetske Crvene armije. 'Kada sam mu tako predočio tu malu Hrvatsku, rekao je da će nam doći u posjet. I došao je! Međutim, Vlada nije imala interesa za suradnju. Ja sam mu kao predsjednik Republike organizirao službeni ručak, a večeru mu je drugi dan trebao prirediti premijer Ivo Sanader. Međutim, on to nije htio, nego je za prijam kineskog predsjednika odredio svog izaslanika, potpredsjednika Vlade, Damira Polančeca. Kina na to nije mogla pristati, pa sam Sanaderu rekao da će biti svjetski skandal ako se kao premijer jedne europske zemlje ne želi sastati s predsjednikom najmnogoljudnije zemlje svijeta, koja se usto i najbrže razvija. Tako je ipak pristao i organizirao objed, ali od toga nije bilo puno koristi', prisjeća se bivši predsjednik posjeta najvišeg kineskoga gosta.
Kina je danas osobito zainteresirana za ulaganje u jugoistočnu Europu, pa i u Hrvatsku.

'Zainteresirani su za proširenje Luke Rijeka, za gradnju brze pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta, s vlakovima koji voze brže od 350 km/h. To bi znatno promijenilo gospodarsku strukturu makar jednog dijela Hrvatske. Kina ima najmanje 50 milijuna milijunaša i treba ih upoznati s time da Europu ne čine samo Francuska, Velika Britanija ili Švicarska, nego i Hrvatska. Tu naša turistička privreda mora biti daleko agresivnija', predlaže Mesić.

Emir od Katara i Vladimir Putin – 'isključeni!'

Prisjeća se i kako je uspostavio dobre veze s katarskim emirom Al-Thanijem. I za njega je imao zanimljivu priču: 'Rekao sam mu da mi male zemlje moramo surađivati kako bismo bili ozbiljniji partneri velikima. Tek tada možemo biti prepoznatljivi u svijetu. Složio se s time i upozorio nas da je u tijeku natječaj za gradnju obilaznice oko Dohe vrijedne 220 milijuna dolara i rekao da ako se naši jave, dobit će posao. Javio se splitski Konstruktor i dobili su taj veliki posao.

No emir je bio zainteresiran za još jedan veći posao koji bi za nas značio mnogo više – da na Krku izgradi LNG terminal, za ukapljeni plin, vrijedan gotovo tri milijarde eura! Oni se obvezuju i da će nas angažirati za gradnju svih brodova za svoje potrebe i tankera za ukapljeni plin. No tada se čula ona grmljavina iz SAD-a kada je počela svjetska financijska kriza i znalo se da će se preliti na Europu, pa i na nas. Kada sam se vratio u Zagreb, zvao sam Sanadera na Pantovčak i rekao mu da imam za njega radosnu vijest. Rekao sam mu što je u načelu dogovoreno s emirom od Katara, a on je odmah rekao: 'Isključeno!'
Pitao sam zašto, a Sanader mi je odgovorio da je dogovorio gradnju LNG terminala s europskim konzorcijem koji nikad nije osnovan, niti je išta bilo od toga. Katar je, naravno, terminal za ukapljeni plin napravio u Italiji.'

Mesić se prisjeća i kako je na početku mandata u Hrvatsku na Energetski forum doveo ruskog predsjednika Vladimira Putina.

'Obećao nam je, a mi smo to trebali prihvatiti, spajanje Družbe Adria s našim Janafom. Mi bismo uzeli nafte koliko nam treba, a prolazak sve nafte preko naše zemlje dobro naplatili. Riječ je o nekoliko stotina milijuna dolara. Nažalost, Vlada je bila i protiv toga. Putin je predložio i da plin ide južnim tokom preko Hrvatske, da to naplaćujemo i uzmemo si plina koliko nam treba. Nažalost, i to je propalo', ogorčen je Mesić, svjestan činjenice da zemlja koja nije riješila svoje energetske potrebe ne može očekivati niti velike investicije.

Nafta, plin i lokomotive

Jedan od naših najvećih pothvata bila je kupovina bušotine u Siriji koju su Amerikanci izbušili do 300 metara dubine i nakon što su zaključili da tu nema plina niti nafte, prodali su nam bušotinu. INA je išla još 300 metara dublje i to je danas jedna od najizdašnijih bušotina u Siriji. Sada ih je ondje 12!

'Koliki je to potencijal, vidi se iz veličine očekivanog profita koji, nakon što se plate radnici, inženjeri, porezi, doprinosi, prirezi, sve obveze, ostaje mjesečno 60 milijuna eura čiste dobiti! I tako 25 godina. Sanaderova je vlada to predala MOL-u, a MOL se odrekao iskorištavanja bušotine kada su Siriji uvedene sankcije.

Bivši je predsjednik Republike bio i u Iranu dva mjeseca prije donošenja odluke o skidanju sankcija toj zemlji i deblokadi njezinih bankovnih računa po svijetu.

'To sam prenio našim vlastima i predložio da bi bilo dobro otići tamo prije nego što dođu drugi, jer su za suradnju s nama posebno zainteresirani. Njima treba remontirati 300 lokomotiva koje su nekad radila naša poduzeća Gredelj, Đuro Đaković, Končar… Treba im i nekoliko tisuća vagona i nešto novih lokomotiva. Koliko znam, Gredelj je neke razgovore već obavio…', ističe Stjepan Mesić.

U Emiratima posluje nekoliko hrvatskih tvrtki zahvaljujući njegovim kontaktima, a u Maroku smo napravili 38 remonta lokomotiva. Zbog svega toga predlaže da bi valjalo više koristi njegove inozemne veze. Više mu, kaže, ne treba nikakva politička funkcija niti ima ikakvih političkih ambicija, ali je zainteresiran za ispravljanje pogrešaka i brže aktiviranje gospodarstva.

Predsjednik, Crkva, banke…

Stjepan Mesić osvrnuo se i na izjavu aktualnog predsjednika države, Ive Josipovića, da će se nakon isteka mandata vratiti na Pravni fakultet, te mu ponudio i vlastiti ured bude li se predomislio.
'Savjetovao sam mu da pričeka do isteka mandata, pa onda vidi može li Hrvatskoj još biti od koristi i treba li mu ured. Možemo i zajednički koristiti ured u kojem sam sada, ima mjesta za obojicu', pomirljivo nudi Mesić.

Niti ovoga puta nije mimoišao odnose Crkve prema aktualnoj vlasti koju neki od biskupa nazivaju nenarodnom i zločinačkom. 'To što biskupi govore, protiv je našeg sporazuma sa Svetom Stolicom. Ako je naša vlast zločinačka, ne smijemo dozvoliti da budu licemjeri i od te zločinačke vlasti uzimaju novac. Biskupi mogu misliti da je to zločinačka vlast, ali onda idemo mijenjati ugovor sa Svetom stolicom', ističe Mesić.
Prisjetio se i posjeta jedne gospođe njegovu uredu koja je radila u Privrednoj banci te ga upoznala s načinom na koji se izvlačio novac iz hrvatskih banaka.

'Tada su te banke još bile u našem vlasništvu. U izvješćima se kaže, primjerice, pedeset milijuna preuzeo je taj i taj za obranu Hrvatske, dvadeset milijuna preuzeo netko drugi za obranu Hrvatske, pa 25, 35, pet, petsto… Nigdje, međutim, ne piše što je kupljeno za taj novac i gdje je on potrošen. Sada bi valjalo pogledati u arhive tih banaka, je li ondje to moguće pronaći i potražiti odgovor gdje je taj novac završio', zaključuje Mesić.