Ovo je treći susret Plenkovića i Södera, a prvi dolazak predsjednika vlade njemačke savezne države Bavarske Hrvatskoj nakon 12 godina.

"Prijatelji se trebaju posjećivati u njihovim domovima, posjećivati njihove zavičaje, dijelom je to izraz poštovanja prema prijateljima, a uz to možemo razgovarati o novim idejama", rekao je Söder u zajedničkom obraćanju medijima s Plenkovićem u četvrtak u Banskim dvorima.

Ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Bavarske prešla je 1,1 milijardu eura u 2018., u Hrvatskoj je prisutno 1300 bavarskih kompanija, a godišnje Hrvatsku posjeti 1,2 milijuna turista iz Bavarske, istaknuo je Plenković i ocijenio da to "svjedoči o raznolikosti naših odnosa i bliskosti dviju zemalja".

Trenutno oko 110 tisuća Hrvata živi u Bavarskoj za koje Plenković kaže da su "snažna poveznica između dvije zemlje u političkom, gospodarskom i kulturnom smislu".

Dvojica predsjednika vlada razgovarali su o unaprjeđenju odnosa u okviru priprema za budući sastanak hrvatsko-bavarskog povjerenstva koji bi se trebao održati u Hrvatskoj. Dotakli su se strategije EU-a za dunavsku regiju te predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

Razgovarali su također o suzbijanju nezakonitih migracija i Schengenu.

"Hrvatska i Njemačka pa i Bavarska moraju imati jednu koordiniranu i konstatiranu politiku (...) problem migracija se treba rješavati na izvoru i pomoći članicama EU-a koje se nalaze na tom izvoru", istaknuo je Plenković.

U Banskim dvorima potpisan je Sporazum o akademskoj suradnji između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Regensburgu, u suradnji s Institutom Leibniz za istočnoeuropske i južnoeuropske studije.

"Znanstvena, istraživačka i sveučilišna suradnja jedan je od ključeva uspješne budućnosti", rekao je Plenković.

Söder je dodao da je potrebna suradnja na području inovacija, robotike i umjetne inteligencije jer smatra da se parcijalnim i samostalnim djelovanjem zemalja ne može puno napredovati.

"Nismo veliki kao Kina ili Amerika, ali kroz zajedničku suradnju, koju i danas želimo poticati, možemo biti snažniji", rekao je Söder.

Ususret europskim izborima Söder je rekao da je "jako važno da ne budemo u skupini onih koji žele rascijepiti Europu, već onih koji je žele poduprijeti i osigurati joj daljnji napredak".

Upitani o porastu ekstremno desnih stranaka i na koji način tome treba pristupiti, Söder je rekao da će se u Njemačkoj protiv Alternative za Njemačku (AfD) morati boriti sadržajem i aktivnijom komunikacijom.

"Čini mi se da je AfD preuzeo monopol nad društvenim medijima i zato trebamo ljudima bolje objasniti tko su oni i što žele te biti prisutniji u javnim raspravama", rekao je Söder i dodao da je, barem što se tiče Bavarske, smanjen njezin utjecaj. 

Plenković smatra da je porast ekstremnih stranaka, i desnih i lijevih, uzrokovan migrantskom krizom iz 2015., Brexitom i rastom društvenih medija te dezinformacijskih kampanja. 

"U Hrvatskoj je to izmiješano s aktivizmom današnjih stranaka na polovima političkog spektra koje nemaju, ni u osobnom smislu čelnika ili zastupnika stranaka, minimum identifikacije s europskim putom Hrvatske", rekao je Plenković.