Istraživanje pod nazivom Indikatori o integraciji migranata, koje detaljno prikazuje međunarodnu usporedbu integracije migranata i njihove djece u društvo u svim državama Europske unije i OECD-a prema različitim kriterijima, kao što su zapošljavanje, obrazovanje, zdravlje, domaćinstvo i građanski angažman, prikazuje kako unatoč napretku i visokim razinama obrazovanja ne uspijevaju ostvariti bolje rezultate na tržištu rada.

Nadalje, relativno siromaštvo migranata sada je rasprostranjenije nego prije desetak godina, što proširuje razlike u odnosu na domaće stanovništvo. Također, oko 14 posto migranata u Europi trpi diskriminaciju zbog nacionalnosti, rase ili narodnosti.

Kada su u pitanju destinacije, Hrvatska se nalazi u skupini zemalja u kojima se migranti kratko zadržavaju ili samo prolaze kroz njih na putu za boljim životom. Ovoj skupini još pripadaju Slovenija, Latvija, Estonija, Češka, Litva, Mađarska, Slovačka i Poljska.

Države u kojima migranti žele živjeti su Luksemburg, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD kad je riječ o visokoobrazovanim migrantima te Austrija, Belgija, Njemačka, Nizozemska i Francuska, u kojima prevladavaju oni s nižom razinom obrazovanja.

U Hrvatskoj živi oko 13 posto migranata, odnosno osoba koje su rođene izvan Hrvatske, njih ukupno 540.000. Starijih od 65 godina ima 28 posto, nešto više od polovice, njih 54 posto su žene, a najmanje je djece do 14 godina, samo jedan posto. Kod domaćeg stanovništva 16 posto populacije čine djeca do 14 godina, 19 posto čine stariji od 65 godina te je 52 posto žena.

Najmanje migranata u Europi ima na Islandu - 47.000, Malti - 70.000, Estoniji - 136.000, Bugarskoj - 145.000, Cipru - 174.000, Slovačkoj - 186.000, a najviše u Njemačkoj - 12,7 milijuna, Ujedinjenom Kraljevstvu - 9,4 milijuna, Francuskoj - 8,2 milijuna, Italiji - 6,1 milijun i Španjolskoj - šest milijuna.

Raste broj visokoobrazovanih

U prosjeku migranti imaju jako nisko ili nisko obrazovanje u odnosu na domaće stanovništvo, iako je broj pojedinaca s visokim obrazovanjem među migrantima porastao za sedam posto u zadnjem desetljeću. Što se tiče poznavanja jezika, oko 56 posto tek pridošlih migranata pohađalo je tečajeve učenja jezika zemlje domaćina, a najveći porast vidljiv je u nordijskim zemljama i zemljama njemačkog govornog područja.

Nisko ili sekundarno obrazovanje u Hrvatskoj ima 24 posto migranata, dok 18 posto ima visoko ili tercijarno, a četiri posto vrlo nisko ili primarno obrazovanje. Tek pridošli migranti imaju nisko, 11 posto, ili visoko obrazovanje, 23 posto. Od domaćeg stanovništva 21 posto čine oni s visokim, 17 posto s niskim i dva s vrlo niskim obrazovanjem.

Najviše visokoobrazovanih ima u Poljskoj - 53 posto, Irskoj - 50, Ujedinjenom Kraljevstvu - 49, Bugarskoj - 47 i Luksemburgu - 45, a najmanje u Italiji - 13, Sloveniji i Hrvatskoj - 18, Njemačkoj - 23, Španjolskoj - 24, Malti - 28 i Slovačkoj - 29.

Rade poslove za koje su prekvalificirani

U odnosu na domaće stanovništvo migranti imaju puno manje šanse za zaposlenjem zbog velikog jaza u zaposlenosti između ove dvije populacije, što se najviše vidi u južnoj Europi zbog teške ekonomske situacije. Oko 5,5 milijuna migranata je nezaposleno ili radi poslove za koje su prekvalificirani.

U skoro više od pola zemalja EU-a niže obrazovani migranti imaju veće stope zaposlenosti od domaćeg stanovništva s istom razinom obrazovanja, dok skoro u svim državama visokoobrazovani migranti imaju manje šanse da će dobiti posao od visokoobrazovanih domaćina. Također, nezaposleni migranti imaju manje mogućnosti za dobivanje socijalne pomoći od domaće populacije.

U Hrvatskoj je lani prema podacima bilo zaposleno 56 posto migranata, od kojih je bilo 64 posto muškaraca i 49 žena. Njih 79 posto je visokoobrazovano, a 35 nisko te 16 posto radi posao za koji su prekvalificirani. Ista je razina zaposlenosti i domaćeg stanovništva, od kojih je žena 52 posto, a muškaraca 61. Najviše ima onih s visokim obrazovanjem, 82 posto, a s niskim 37 te 14 posto radi posao za koji su prekvalificirani.

Najviše zaposlenih ima na Islandu - 83 posto, u Češkoj - 77, Švicarskoj - 76, Portugalu i Mađarskoj - 74 posto, Ujedinjenom Kraljevstvu - 73, Estoniji - 72, Poljskoj i Litvi - 70, Luksemburgu - 69, Slovačkoj, Malti i Norveškoj - 68, Švedskoj, Sloveniji, Latviji i Njemačkoj - 67, Austriji i Cipru - 66, Danskoj - 65, Irskoj i Nizozemskoj - 64, a najmanje u Belgiji - 54 i Hrvatskoj - 56.

Većina živi ispod praga siromaštva

Oko 30 posto migranata u Europi živi u relativnom siromaštvu koje je poraslo za pet posto, dok je ono među domaćim stanovništvom i dalje stabilno. Također, relativno dječje siromaštvo u migrantskim kućanstvima poraslo je s 40 na 42 posto. Godišnji prihod u kućanstvu iznosi 16 tisuća eura, što je 10 posto manje od domaće populacije.

Ukupno 28 posto migranata u Hrvatskoj živi ispod praga siromaštva - samo osam posto njih je zaposleno, 53 posto ne radi, a 36 posto je izvan radne snage. Nešto manje domaće populacije, 20 posto, živi ispod praga siromaštva. Tek pet posto je zaposleno, 40 posto ne radi, a 27 posto je izvan radne snage.

Najviše siromašnih ima u Španjolskoj - 43 posto, Italiji - 38, Belgiji - 33, Estoniji - 32, Austriji, Latviji i Švedskoj - 31, Nizozemskoj i Cipru - 30, Hrvatskoj - 28, Sloveniji i Litvi - 27, a najmanje u Slovačkoj - 13, Poljskoj i Bugarskoj - 15, Mađarskoj i Češkoj - 16, na Islandu - 18, u Švicarskoj i Portugalu - 20, Irskoj - 21, Danskoj, Njemačkoj, Malti i Ujedinjenom Kraljevstvu - 22.

U Hrvatskoj najniža diskriminacija migranata

Prema skupljenim podacima od 2008. do 2016. godine, oko 14 posto migranata potvrdilo je da su doživjeli neki oblik diskriminacije vezano za rasu, nacionalnost i narodnost. U Hrvatskoj je tri posto njih potvrdilo da su bili diskriminirani, od kojih je bilo četiri posto muškaraca i dva posto žena.

Ukupno 25 posto migranata doživjelo je diskriminaciju u Latviji, 19 u Nizozemskoj, 17 u Francuskoj, 16 u Belgiji, Estoniji i Portugalu, 15 u Španjolskoj i Danskoj, 14 u Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji, 13 u Cipru, 12 u Švedskoj i Češkoj, 11 u Austriji, Finskoj i Njemačkoj. Hrvatska s tri posto, Slovenija s četiri, Slovačka s pet, Island sa šest, Švicarska, Norveška, Litva i Irska s devet posto zemlje su u kojima ima najmanje diskriminiranih migranata.

Oko 21 posto osoba između 15 i 34 godine (25,5 milijuna) ima migrantsko podrijetlo, od kojih je nešto više od četiri posto rođeno u zemlji domaćina, čiji su roditelji migranti, pet posto rođenih ima miješano podrijetlo, četiri posto njih je došlo kao djeca mlađa od 15 godina, a osam posto migriralo je u odrasloj dobi.

U Hrvatskoj najviše ima onih rođenih ovdje s miješanim podrijetlom - 10 posto, zatim pet posto rođenih ovdje, a čiji su roditelji migranti, četiri posto došlo ih je prije 15. godine, a dva posto u odrasloj dobi.