'Ne znam zašto nije proglašena katastrofa. To su pravno jako važne stvari, jer se ne zna tko ima ček u ruci. Mora se proglasiti stanje da bi se iz tog stanja mogli izvlačiti zaključke. Mora se proglasiti katastrofa i reći tko je tu glavni, je li to Božinović, Medved… Ne mogu ljudi preko maila naručivati kontejnere. Prvo, to košta, drugo mora se znati tko je odgovoran', rekao je Milanović, prenosi N1.

Na pitanje zna li on kao predsjednik države tko je u ovom trenutku odgovoran, Milanović je rekao da je, dok se službeno ne proglasi, ta osoba premijer. “Po meni bi to trebao biti Medved. Treba se znati vertikala, treba se znati tko odgovara. Vojska se dala maksimalno, ali sustav ne može počivati na vojsci koja ima 15.000 pripadnika. Vojska je tu, ubit će se od posla, ali vojarna u Petrinji je čistim migom obnovljena i tamo su sad smješteni ljudi. To je čista sreća”, rekao je Milanović.

“Proglasite katastrofu i dajte nekome ček. Netko treba potpisivati ček”, rekao je Milanović, dodavši da je u vrijeme migrantske krize 2015. godine za njegova premijerskog mandata ta osoba bio tadašnji ministar unutarnjih poslova, Ranko Ostojić.

Civilna zaštita, ako joj se da odgovornost i novac, ima kapaciteta upravljati ovom krizom, objasnio je predsjednik.

Video: Marin Tironi/PIXSELL

Govoreći o navijačkim skupinama, koje su bile prve na terenu i počele pomagati stradalima u potresu, Milanović je rekao da ih treba organizirati. Što se tiče ukupne organizacije i volontera koji neorganizirano dolaze u Petrinju i okolicu pomagati ljudima, Milanović je rekao da ne vidi problem u tome što ljudi dolaze. “Nema reda kakav bi trebao biti, a to se rješava u nekoliko odluka, proglašenje katastrofe i organizacija lanca odgovornosti. Zato vojska tako dobro funkcionira, jer im je posao da rade uz velike stresove”, rekao je Milanović.

“Tamo su se sad srušile kuće koje su oštećene u ratu i obnovljene i za koje je neki diplomirani inženjer građevine i član Komore rekao da je ona dobra za život i da je kao nova. A ona nije kao nova, nije izgrađena nego je obnovljena”, rekao je Milanović.

Kad su u pitanju kontejneri i kućice za smještaj ljudi u potrebi, Milanović je rekao da se radi o trajnom dobru te da su one koje su korištene u migrantskoj krizi vjerojatno vraćene u robne zalihe. Činjenicu da ih je u robnim zalihama samo 21, predsjednik je pokušao objasniti time što se početkom godine dogodila kriza s covidom-19 pa onda i potresom u Zagrebu.

Komentirajući izjavu petrinjskog gradonačelnika, Darinka Dumbovića, da neće prihvatiti 30 milijuna kuna pomoći, Milanović je rekao da se radi tek o prvoj tranši pomoći i da je Dumbović na kraju uzeo taj novac. “Htio je valjda skrenuti pažnju na problem”, rekao je.

Zvoni li na uzbunu činjenica da su se pojavili sukobi već na prvoj tranši pomoći, Milanović je rekao da ne zvoni, nego upozorava. “Čini mi se da je Petrinja tu ipak trebala dobiti malo više. Ali radi se o 15 milijuna eura sad. Šteta je neusporedivo veća”, rekao je Milanović, dodavši da će novca za obnovu biti još.

“Dobit ćemo dosta novca iz Europske unije, sigurno. Kad je bio potres u Draču, oni su dobili više stotina milijuna eura pomoći. Hrvatska će na tom tragu dobiti puno više novca, a ovih 100 milijuna kuna u tom moru novca samo je jedna molekula”, rekao je Milanović.

Uspoređujući potres u Zagrebu i Petrinji, Milanović je rekao da nije ista situacija. “Život u Zagreb se vratio i Zagreb će se uvijek vratiti i smoći snage za obnovu. Petrinja je uništena.”, rekao je Milanović.

Govoreći o stanju u Zagrebu, Milanović je rekao da je grad zapušten i neuredan. “Meni se to kao Zagrepčaninu ne sviđa. Ovo je glavni i preglavni grad u Hrvatskoj i ne sviđa mi se to”, rekao je Milanović. “Zagreb je pun k’o brod, ne treba mu država. Petrinji treba država”, rekao je Milanović dodavši da ako nešto u ovom trenutku nije problem, nije problem novac.

Komentirao je i krizu uzrokovanu koronavirusom, kazavši da je ona drugačija zato što je pogodila cijeli svijet. “Treba se nešto promijeniti, ne možemo više ovako”, rekao je Milanović. Ponovio je da treba čuvati starije i osjetljivije građane.

“Ja pokušavam motivirati ljude da se cijepe, katkad možda i preagresivno. Ne želiš se cijepiti, nemoj se cijepiti, ali faličan je argument – tko meni može zabraniti cijepljenje. Može ti uskratiti neka druga prava”, rekao je Milanović.

Usporedio je to s mobilizacijom ljudi, koje država ima pravo napraviti u slučaju izvanrednih okolnosti. “Država raspoređuje vašim životom i to je činjenica. Ostavljena joj je ta mogućnost zato što se s druge strane nalazi najvažnija vrijednost, a to je neovisnost. Je li to vrijedno ljudskog života? To je filozofsko pitanje. Ustav kaže da je vrijedno toga. Je li zaštita javnog zdravlja vrijedna toga da vam država, kao suverena i nositelj političke volje i vlasti, naredi da se cijepite? Je li to puno manje intruzija u vašu privatnost nego pravo države da vam da oružje u ruku? Ja mislim da je to puno manje”, rekao je Milanović.

Govoreći o stanju u BiH, Milanović je rekao da kao predsjednik države može govoriti puno slobodnije, nego premijer, koji je taktičan. “Kad me pitate tko je predstavnik Hrvata, kad sam bio premijer imao sam korektan odnos s Draganom Čovićem, ali u ovih nekoliko mjeseci mi nismo nijednom razgovarali s Čovićem. Nemamo ni potrebe razgovarati. Ja nisam HDZ, taj odnos Zagreba i Mostara je uvijek čudan. Ja ovo gledam 20 godina i razumijem kaj se događa”, rekao je Milanović.