Čelnici 30 zemalja NATO-a postigli su u srijedu na samitu u Madridu suglasnost da se u članstvo pozovu Švedska i Finska nakon što je Turska uklonila blokadu slijedom dogovora s dvije zemlje aspirantice na članstvo. Predsjednik Milanović se ranije zalagao da se primanje tih dvaju zemalja uvjetuje promjenom izbornog zakona u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

Odluku o primanju novih članica moraju ratificirati sve postojeće članice. 'To je sada na Saboru, koji o tome odlučuje i izvan je mojih nadležnosti', rekao je Milanović u izjavi novinarima.

'Više sam puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku da ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska', rekao je Milanović.

Dodao je da je na sastanku najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana EU-a, koji su ujedno i državljani Bosne i Hercegovine.

'To je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je, i ja puno dalje od toga ne mogu', rekao je Milanović.