Vlada je racionalizirala proračun uz neke korekcije, bez grubih rezova, kazao je premijer Zoran Milanović u zagrebačkom HNK-u, u kojem je sudjelujući na otvorenju izložbe 'Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj' odgovarao i na pitanja novinara o zemljištu Spačve, koje je država kupila, a sada ga ne može prodati, povećanju plaća učiteljima i zatvaranju mađarske granice prema Srbiji. Komentirajući pak zakon o 'švicarcima', Milanović je kazao da njime Vlada zapravo na neki način pomaže i bankama
'Da smo grubo rezali, onda ne bi bilo ovog sadašnjeg rasta, koji je mali, ali je čvrst. Kad kažem mali, to ne znači da je beznačajan. On je vrlo robustan i on je prisutan u svim segmentima, dakle i u izvozu i u industrijskoj proizvodnji, a to je jako važno', kazao je premijer Milanović govoreći o rebalansu proračuna koji će uz privremeni tromjesečni proračun za sljedeću godinu biti glavna točka dnevnog reda današnje izvanredne popodnevne sjednice Vlade u Banskim dvorima.
Tko se i zašto oko Spačve dere i galami već godinu dana?
Zbog izvanredne Vladine sjednice Milanović je otkazao i današnji posjet Opatiji, a u međuvremenu država muku muči sa zemljištem Spačve, koje je kupila, a sada ga ne može prodati, na što je Milanović kazao da je prošle godine upozoravao na to, dotaknuvši se pritom bivšeg stranačkog kolege i bivšeg ministra financija Slavka Linića: 'Ovo što je sada objavljeno potpuno je logična posljedica onoga što sam govorio, na što sam upozoravao prije godinu dana i zbog čega sam, nažalost, morao smijeniti ministra koji nije htio poduzeti ništa. Onda sam imao i vrlo neugodnu situaciju u stranci, ali evo, ne likujem, zato što je to moja vlada.'
Dodao je da se takvim stvarima ne može baviti, ali kad mu dođu pred oči, mora na njih reagirati i tražiti od svojih suradnika da na njih reagiraju: 'Činjenica je da je država, mimo vrlo rastezljivih odredbi Zakona o predstečajnoj nagodbi, kojima se puno toga može oprostiti, uzela pod račun nekretninu koja se sada na dražbi nije mogla prodati za 12 puta manji iznos. Tu nešto nije u redu. A ja sam to sve govorio prije godinu dana. Nisam nikome rekao da je lopov i da je kriminalac. Nisam galamio, ali preko toga ne mogu prijeći. Mislim da je sada sve savršeno jasno. A to što se netko dere, što netko galami, što netko pokušava skrenuti s teme već godinu dana, to nije kampanja, to je puno ozbiljnije od kampanje', ustvrdio je Milanović.
Kako Vlada 'pomaže' i bankama?
Neizostavna tema novinarskih pitanja bio je i zakon o 'švicarcima', a Milanović je kazao da banke prijete sudskom zaštitom, odnosno arbitražnom zaštitom nečega za što smatraju svojim pravom koje je oštećeno: 'Smatramo da su dobro prošli te da smo bili vrlo pravedni i korektni. I tu ćemo sad stati. U ovom trenutku odlučuje hrvatska država, a radi se o malom dijelu deviznih rezervi koji ne služi tome da bi Vlada pijano tiskala novac, to nitko ne radi.'
Istaknuo je da Vlada mora donijeti odluku i zaštititi građane od onih koji žele prije svega dobro sebi, svojim osnivačima i investitorima, i koji žele što veći prinos na kapital, dodajući da to postaje problem banaka u trenutku kad ljudi više ne mogu vraćati kredite: 'Želim reći da smo ovime na neki način pomogli bankama. Jer tko zna koliko bi ljudi u sljedećih pet, šest godina reklo da više ne može vraćati te kredite, riješilo se stanova, na bilo kakav način, i snizilo cijene nekretnina.' Dodao je i da ima puno poslovnog nepoštenja banaka jer cijene stanova već dugo drže 'umjetno napumpane'. 'Ovo što smo napravili možda je dobro i za njih.'
Upitan očekuje li da nakon što je Mađarska zatvorila granicu prema Srbiji izbjeglice počnu koristiti rutu preko Hrvatske, Milanović je odgovorio da ne očekuje to: 'Mislim da će ljudi i dalje ulaziti u Mađarsku, nastaviti istim putem, ne može se to zaustaviti.' Što se tiče njemačkog zatvaranja granica, kazao je da nitko nije očekivao pri stvaranju Schengena da će doći do ozbiljne humanitarne krize: 'Mađarska je samo kanal, a ljudi žele u Njemačku, koja ne može sve njih preuzeti na sebe.' Njemačka se ponaša korektno, dobro i konstruktivno, ali će sve te ljude trebati na neki način raspodijeliti po Europi, ustvrdio je Milanović i poručio: 'Svi će morati sudjelovati, i Hrvatska. Radi se o, vjerojatno, nekoliko tisuća ljudi. Na pola milijuna, koliko smo imali srca i duše primiti prije nešto više od dvadeset godina, to je beznačajno.'
Tko obećava dolinu suza, a tko stabilnost?
Još jedna od vrućih tema ovih dana su prosvjetari koji prijete štrajkom, a Milanović je upitan zašto se nije sastao sa Sindikatom hrvatskih učitelja, koji želi razgovarati o povećanju plaća za četiri posto, upozorio: 'Nije li to, najblaže rečeno, nepošteno? Dakle, da se tjedan dana prije raspuštanja Sabora, prije tehničke vlade, sastaješ sa sindikatima i daješ im nekakvo obećanje. Ja mogu dati predizborno obećanje i dajem predizborno obećanje da ćemo nakon izbora, kad ponovno formiramo Vladu i kad ponovno dobijem mandat, razgovarati s njima jer oni jesu u odnosu na zdravstvo ostali zakinuti.'
Kazao je da priznaje kako je tu došlo do nerazmjera i dodao da je to tema za razgovor koji će trajati mjesecima i ovisiti o gospodarskom rastu: 'Ono što ja nudim je stabilnost i siguran, čvrst rast. HDZ nudi dolinu suza, dakle rezove. To nisu moje riječi. Mene čudi to da netko s takvima hoće razgovarati. Što znači dolina suza? Rezat će plaće u javnom sektoru i tamo gdje država ima ingerencije.' Milanović je opetovao da po njemu s takvima nema smisla razgovarati i da je nekorektno to da u ovom trenutku daje obećanja. 'Ali dajem obećanje da ćemo o tome ozbiljno razgovarati jer oni jesu u toj nekakvoj geometriji ostali u disbalansu. Činjenica je i da rade za male plaće. I to je moje obećanje, ali tek nakon izbora. Ne dolina suza, nego stabilnost', zaključio je Milanović.