Američki državni tajnik Anthony Blinken nedavno je pozvao hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da utječu na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića kako bi prestao, kako se navodi u pismu, s opstrukcijama izgradnje Južne plinske interkonekcije kojim bi se BiH priključila na hrvatski plinovod i LNG terminal na otoku Krku.

Plinovod između Hrvatske i BiH bi se trebao povezati kod Imotskoga, odnosno Posušja u BiH, te na taj način diversificirati opskrbu ovim energentom budući da plin sada jedino stiže Turskim tokom, a transportom plina upravlja kompanija Bh Gas u Sarajevu.

Čović inzistira na tome da nova kompanija, sa sjedištem u Mostaru, koja bi se zvala Južna plinska interkonekcija, izgradi i upravlja tim plinovodom kao novi plinski operater.

„Je li itko rekao da ne želi taj plin? Da želi da budu samo opskrbljivani plinom iz Rusije – pa to nitko ne želi, svatko želi izbor, i jedno i drugo i treće, a ne pod uvjetima koje namećete kao kolonijalni teroristi i maltretatori“, kazao je Milanović novinarima prilikom posjeta zagrebačkom Veterinarskom fakultetu povodom obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja.

Milanović je dodao da se Čovića „uredno u režiji Sarajeva, uz šutnju Zrinjevca i Banskih dvora proglašava još malo i Putinovim čovjekom“ te da mu se prijeti sankcijama.

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u intervjuu za Bloomberg Adria na pitanje o mogućim sankcijama Čoviću rekao je da ne želi "nagađati o sankcijama", ali da SAD ima "taj alat na raspolaganju za suočavanje s protudejtonskim aktivnostima, antidemokratskim aktivnostima i korupcijom".

Hrvatski je predsjednik napomenuo da je Čović kao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH na čelu nadstranačke organizacije bosanskohercegovačkih Hrvata te da ima legitimitet.

„Kako bi mi trebali reciprocirati? Tako da ne primamo američku ambasadoricu koja mi je jučer predala vjerodajnice u Zagreb, je li to način?“, poručio je Milanović.

"Plenković nije osvijestio nikoga"

Milanović je komentirao i posjet premijera Andreja Plenkovića Sarajevu s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i premijerom Nizozemske Markom Rutteom.

Plenković je kazao kako je svrha tog posjeta bila utjecati na bosanskohercegovačke političke čelnike da donesu reforme potrebne za odluku Europskog vijeća o otvaranju pretpristupnih pregovora s BiH u srijedu.

Milanović je odbacio značaj tog posjeta, istaknuvši kako je Von Der Leyen predsjednica Komisije na odlasku, odnosno na kraju mandata, dok je Rutte izgubio izbore te kao premijer na odlasku „ide okolo i lobira za sebe za mjesto glavnog tajnika NATO-a“.

„Zato je on bio u Sarajevu da bude važan i da par lekcija da Srbima i Hrvatima i Bošnjacima kao kolonijalnom sitnežu“, kazao je Milanović.

Dodao je i da ne stoji Plenkovićeva teza da je dodatno osvijestio kod Ruttea i Von der Leyen problem nelegitimnosti Željka Komšića time što nije sudjelovao na sastanku u predsjedništvu BiH.

„Ona se pojavila kod Komšića, kao i Mark Rutte. (...) Nisu ga slušali, nisu ga zarezivali ni za pet posto“, poručio je Milanović.

Umjesto toga, smatra Milanović, Plenković je trebao reagirati na američko uplitanje u pregovore o izbornom zakonu.

Milanović je ranije ovoga tjedna poručio priopćenje kako se izjave veleposlanstva SAD-a u Sarajevu o vezanju izmjena ustava BiH s izmjenama izbornog zakona „mogu tumačiti kao pokušaj opstrukcije rješenja koje bi hrvatskom narodu osiguralo ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u tijelima vlasti BiH“.