"Čuvajte ovo što imate ovdje. Prošlo je šest godina kada sam zadnji put bio ovdje i to u okolnostima koje se više nikada neće dogoditi, i ne do Bog da se dogode. Drago mi je vidjeti ovako idilično mjesto. Vi se nedate, odolijevate svemu, radite i uporni ste, a mjesto vam izgleda bolje nego prije", rekao je predsjednik Milanović otvarajući smotru.

Posebice je poručio Rajevčanima da čuvaju ime Cvelferija, za koje je, kako je kazao, prvi put čuo u vrijeme poplave 2014. godine.

"Malo ljudi u Hrvatskoj zna da postoji ime Cvelferija i što to znači, kao i da ovdje žive pošteni i radišni ljudi koji smo žele imati istu šansu kao i svi drugi građani Hrvatske. I to im hrvatska država, koliko je god to moguće, mora dati, a za ostale ćete se izboriti sami", poručio je Zoran Milanović koji je 25. raspjevanu Cvelferiju proglasio i otvorenom.

Sudionike i posjetitelje pod velikim šatorom u središtu Rajevog Sela pozdravili su i izaslanik vukovarsko-srijemskog župana Marko Dikonić te načelnik općine Drenovci Josip Nasurović rekavši kako je 25. raspjevana Cveleferija prvi veliki događaj na tom području od izbijanja pandemije koronavorusa.

Potom su nastupile dječje folklorne skupine s područja Cveleferije prikazavši folklorno i pjevačko umijeće.

Nedaleko zgrade osnovne škole postavljena je i izložba fotografija s vojno-graničarskih ophoda „Čuvali smo granicu na Savu“ koju su razgledali brojni posjetitelji, a izložbu je obišao i predsjednik Zoran Milanović.

Smotra izvornog stvaralaštva "Raspjevana Cvelferija" tradicionalna je folklorno-kulturna manifestacija utemeljena 1990. godine , s ciljem očuvanja i promocije plesova i običaja devet sela županjske Posavine. Svake se godine naizmjenično održava u drugom selu. Smotra završava u nedjelju.

Cvelferija je područje na županjskom području koje graniči sa Srbijom na istoku i BiH na jugu, a obuhvaća sela Drenovci, Podgajci, Rajevo Selo, Đurići, Račinovci, Gunja, Vrbanja, Soljani i Strošinci. Naziv je izveden iz njemačkog jezika, iz vojne teriminologije, a ostao je iz razdoblja Vojne krajine i borbe protiv Osmanlija. U doba kada je Hrvatska bila podijeljena na pukovnije, a one na niže jedinice satnije, područje ovih sela činilo je 12. satniju. Od njemačkog zwölf što znači 12, ovaj kraj prozvan je Cvelferijom. To su bila sela koja su se nalazila na granici s Turcima, pa su ovdašnji ljudi prozvani 'graničari'. Sjedište Dvanaeste satnije (kompanije, kumpanije) bilo je u Drenovcima.

Cvelferija i danas ima graničarsku ulogu, a sada je na granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.