Hrvatski premijer Zoran Milanović u četvrtak je predavanjem na sveučilištu Monash u Melbourneu te sastancima s čelnikom australske oporbe Billom Shortenom i predsjednikom gornjeg doma parlamenta Johnom Hoggom zaključio višednevni radni posjet Australiji.
Milanović je nakon predavanja na Monashu rekao da je u srijedu s australskim premijerom Tonyjem Abbottom 'razgovarao o nekim ugovorima koje Hrvatska nije sklopila s Australijom zbog nemara ranijih godina'.
Radi se o ugovorima koji se tiču statusa hrvatskih državljana, 'prije svega ugovor o zdravstvenom osiguranju i ugovor o dvostrukom oporezivanju', rekao je Milanović. 'To je u interesu Hrvata, a zašto to nitko nije radio zadnjih godina, takvih pitanja ima gdje god zagrebete', kazao je premijer, naglasivši da bi on ugovore bio spreman 'potpisati sutra', ali to sada ovisi o 'australskim prioritetima'.
Milanovića je pred ulazom u sveučilište dočekala skupina od dvadesetak prosvjednika iz redova hrvatskih iseljenika s istim transparentima i ikonografijom kao i prije tri dana u Canberri.
'Ovo je demokracija. U Hrvatskoj ljudi svaki tjedan po nekoliko puta prosvjeduju na Markovom trgu, vladi pod prozorima, i tako će i biti. Hrvatska danas nije ništa manje demokratska država nego Australija, a ovo je pravo na slobodno izražavanje mišljenja. Meni je drago da je ovdje bilo pet puta više ljudi nego vani. Pa i oni koji su postavljali teška pitanja. Zato sam ovdje. Najlakše je ostati u Zagrebu i biti na twitteru. Treba doći pred ljude pa i primiti neugodna pitanja', rekao je Milanović.
Komentirao je i nezadovoljstvo hrvatske manjine u Australiji po pitanju broja zastupnika iz dijaspore u hrvatskom parlamentu, rekavši da je to pitanje uređeno hrvatskim Ustavom, koji je donesen konsenzusom HDZ-a i SDP-a prije tri godine.
Milanović je u Australiji boravio od nedjelje. Posjetio je sveučilište Macquarie u Sydneyju i tom je prigodom potpisan ugovor o nastavku financiranja tamošnjeg Centra hrvatskih studija u idućih pet godina. Milanović je kazao da ulaganje u Hrvatske studije na tom fakultetu za RH i hrvatsku vladu ima važnost i vrijednost ne samo zbog opstojnosti učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture, nego i zato što je riječ o najstarijem samostalnom kolegiju hrvatskog jezika na svijetu. Program hrvatskih studija na Macquarieju, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, već godinama sufinancira i hrvatsko ministarstvo obrazovanja i nastavit će ga financirati još najmanje pet godina sa 150 tisuća australskih dolara godišnje (750 tisuća kuna).
Razgovarao je i s vodećim poslovnim ljudima Novog Južnog Walesa, kojima je predstavio investicijske mogućnosti u Hrvatsku i naglasio im kako je hrvatska vlada 'business friendly'. Milanović je predstavnike poslovne zajednice upoznao s trenutnom situacijom u gospodarstvu te s podacima o rastućem turizmu kao jednom od najjačih gospodarskih grana za koju je vlada nedavno donijela strategiju razvoja.
U Canberri je razgovarao s kolegom Abbotom, predsjednicom zastupničkog doma australskog parlamenta i tamošnjom hrvatskom poslovnom zajednicom. Položio je i vijenac na grobnicu nepoznatog australskog vojnika u Canberri i poslije rekao kako bi htio da i u Hrvatskoj 'ovako, smireno i dostojanstveno možemo govoriti o svojem ratu, jednodušno i jednoglasno'. U govoru koji je iste večeri održao u hrvatskom veleposlanstvu u Canberri kazao je da je 'Hrvatska otkako je ušla u Europsku uniju i NATO jača nego ikad', ali je najavio i mijenjanje pravila kako zemlja više ne bi živjela na dug i bila 'podložna pritiscima' izvana.
U razgovoru za hrvatsku redakciju javne televizije SBS, Milanović je na samom početku posjeta Australiji poručio da je njegova vlada liberalno socijaldemokratska, ne titoistička ili komunistička te da nema veze s političkim progonima zbog kojih su mnogi Hrvati iselili u Australiju. 'Mislim da ovdje neki ljudi žive previše u prošlosti. Neki me ovdje etiketiraju kao Titovu lutku, a to ne može biti smješnije', rekao je. Hrvatske iseljenike, ali i Australce, Milanović je pozvao da ulažu u Hrvatsku, rekavši da su dobrodošli. 'Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju postala dio jedinstvenog tržišta i hrvatska vlada čini sve da onima koji žele ulagati u Hrvatsku olakša život'.
U Australiji prema službenim popisima stanovništva živi oko 120.000 Hrvata, a procjene se kreću između 200.000 i 250.000. Milanović nakon Australije putuje na Novi Zeland gdje iseljenih Hrvata ima oko 60.000.
'Posjet predsjednika hrvatske vlade Novom Zelandu bit će prilika za razvoj trgovinskih i poslovnih odnosa kao nadogradnje postojećih dugogodišnjih veza dviju zemalja temeljenih oko snažne hrvatske zajednice u zemlji', izjavio je u srijedu novozelandski premijer John Key. 'Hrvatska je najnovija članica Europske unije i radujem se razgovorima o hrvatskim pogledima na europsku regiju', rekao je Key koji se s Milanovićem sastaje u petak.
'Prošlogodišnje produženje 'visa waiver' programa za hrvatske posjetitelje Novog Zelanda je adekvatno priznanje naših povijesnih veza i razvoja odnosa dviju zemalja', rekao je Key. Radi se o programu koji hrvatskim državljanima omogućuje tromjesečni turistički ili poslovni boravak na Novom Zelandu bez viza.
Milanović će uz tradicionalnu maorsku dobrodošlicu u petak biti svečano dočekan u Aucklandu i odmah po dolasku razgovarati s novozelandskim kolegom Keyjem. Isti će dan hrvatski premijer predavati na Sveučilištu u Aucklandu i razgovarati s oporbenim čelnikom Davidom Cunliffeom. S hrvatskom će se zajednicom sastati u subotu u Aucklandu i u nedjelju u Wellingtonu, što mu je i zadnja etapa turneje po Oceaniji.
Tijekom posjeta Novom Zelandu potpisat će se i dogovor o programu tzv. 'radnog odmora' između dviju država. On će, kaže se u priopćenju, omogućiti da do 100 mladih ljudi (18-30 godina) godišnje otputuje iz Hrvatske na Novi Zeland, da ondje studiraju ili se odmaraju, a svoj boravak financiraju zaposlenjem tijekom maksimalno godinu dana.
