Da su danas izbori, razočarani bi građani gotovo sigurno vratili Kukuriku koaliciju u oporbu. Svjesni svoje očajne pozicije, vladajući su u posljednje vrijeme počeli s najavama popularnijih mjera – poput povećanja neto plaća – sve kako bi se za godinu dana više sviđali biračima. No hoće li to, nakon tri godine propuštenih prilika i 11. pada BDP-a, uopće biti moguće?
Istraživanja CRO Demoskopa pokazuju trend rasta popularnosti HDZ-ove sedmeročlane koalicije koja bi danas osvojila više od 30 posto glasova birača, a Kukuriku koalicija tek 23,3 posto. Šef SDP-a i premijer Zoran Milanović oduzeo je poziciju najnegativnijeg političara šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku i, prema aktualnim parametrima, utvrdio se u gubitničkoj poziciji.
Kako bi pridobila ogorčeno pučanstvo, Vlada posljednjih tjedana smišlja i donosi mjere poput izmjena poreza na dohodak kako bi građani imali za nekoliko stotina kuna veće plaće. Neoporezivi dio plaće iznosio bi 2.600 kuna umjesto 2.200 kuna, a oporezive mirovine morale bi biti veće od 3.800 kuna, a ne kao sada, 3.400 kuna.
Prema najavi ministra financija Borisa Lalovca, promijenili bi se i porezni razredi tako da bi se granica za oporezivanje po najvišoj poreznoj stopi od 40 posto povećala s 8.800 na 13.200 kuna. Primjerice, zaposlenom Zagrepčaninu s djetetom i prosječnom hrvatskom bruto plaćom od 8.024 kune (5.836 kuna neto) mogla bi porasti neto plaća za 226 kuna.
Očekuje se da će se ove izmjene usuglasiti u petak na Vladinom Gospodarsko-socijalnom vijeću. Za koliko bi vam se mogle povećati plaće, možete izračunati pomoću tportalovog kalkulatora OVDJE
Prema politologu Ivanu Rimcu, ovo je samo jedna od mjera populističkog karaktera koje bi trebale poboljšati rejting stranke s ulaskom u izbornu godinu: 'Ipak, ukupni gospodarski tokovi stvorili su veliko nepovjerenje prema Vladi i teško je vjerovati da bi se minornim mjerama mogle očekivati drastičnije promjene u trendu rejtinga i veće šanse za nadolazeće izbore.'
Vladajući svako malo nastoje odobrovoljiti pesimistične građane predstavljajući investicijske projekte od kojih nakon nekoliko mjeseci uglavnom ne bude ništa nova. Posljednji projekt s kojim se Vlada pohvalila građanima turistički je kompleks Kupari u Dubrovniku. Traže investitora koji će od bivšeg vojnog kompleksa učiniti luksuzni turistički resort s najmanje četiri zvjezdice. Koncesija je predviđena na 99 godina, a početno ulaganje bilo bi, nadaju se u Vladi, oko 100 milijuna eura.
Premijer Zoran Milanović predstavlja Kupare kao velik uspjeh svoje vlade koji će, rekao je, zaposliti stotine i biti koristan za tisuće ljudi. No hoće li to zaista u konačnici biti korisno za građane – posvjedočit će naši praunuci za 99 godina. Ako im tada uopće budu interesantni hoteli sa zvjezdicama.
Osim toga, kaže Rimac, Milanovićeva titula najomraženijeg političara čini da sve Vladine mjere i najave izgledaju kao kontraproduktivna podvala SDP-a.
Posljednji pokušaj došao je od Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog osiguranja
koji je najavio da bi mogao podignuti plaće za 'volontere' koji na teret Ministarstva odrađuju svoje prve poslove za 1.600 kuna mjesečno. Ta je mjera, iako popularna među nezaposlenim visokoobrazovanim ljudima, uglavnom kritizirana zbog preniske naknade od 1.600 kuna.
Kako bi sa svoje mjere aktivnog zapošljavanja mladih skinuo stigmu 'volonterstva', Mrsić je najavio da bi se uskoro plaće od 1.600 kuna mogle popeti čak do 2.300 kuna, koliko otprilike iznosi minimalna neto plaća.
Ako uzmemo u obzir to da je prije samo nekoliko mjeseci bio upitan opstanak mjere aktivnog zapošljavanja, ova Mrsićeva najava pokazuje da bi Vlada sljedećih mjeseci mogla biti spremna na različite načine 'udovoljavati' biračima u lovu na glasove.
Politolog Rimac konačno zaključuje da Kukuriku koalicija u sljedećih godinu dana neće imati šansu popraviti svoj rejting i zadržati se na vlasti – pa čak ni ako se SDP riješi Milanovića i kao premijerskog kandidata istakne nekog drugog SDP-ovca: 'U ovom trenutku mislim da je propuštena ta šansa. Jedino što se može je pričekati da završe ova turbulentna vremena oko izmjene izbornog zakona (zahtjevi da se zastupnici na izborima biraju prema imenu, a ne stranačkoj pripadnosti, op.a.), pa u skladu s eventualnim izmjenama mogu osmisliti novu izbornu strategiju.'
'Ako zakoni ostanu isti, predviđam da će doći do iznimno lošeg odaziva na izbore i da će biti sve više građana koji će biti spremni ući u aktivne prosvjede protiv vlasti', zaključio je Rimac.
