Međunarodna znanstvena konferencija "Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u EU" održava se u subotu u Splitu, a u njezinu sklopu predstavljen je i nedavno pokrenut Demos migrant portal na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Anđelko Milardović sa zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti izjavio je za novinare kako je moguć scenarij izmjene migrantskih tokova ako Europska unija bude previše prigovarala politici turske vlade u odnosu na tursku intervenciju u Siriji.
Za sada nema takvih naznaka, rekao je, ali radi se o političkoj dinamici i treba se upitati koji tip socijalnog kaosa može nastati na području Mediterana i Balkana prema Europi.
Hrvatska bi, rekao je, u tom slučaju bila u teškoj situaciji jer bi, po novoj podjeli uloga, morala braniti granice Europske unije te istaknuo kako ne želi ni zamisliti realizaciju takvog scenarija.
vezane vijesti
Za antiimigrantsku politiku je rekao da je rezultat otvorenih konfliktnih linija na relaciji migracije-antiimigracije, globalizacija-antiglobalizacija, globalizacija-denacionalizacija te da je svijet u kojem živimo u dinamici koja proizvodi odgovore, a oni su - antiimigrantske stranke, nastale u konfliktu migracija-antiimigracija.
"Po prvi put u sociologiji politike, u političkim znanostima i u povijesti pojavljuje se taj tip političkih stranaka. Antiimigrantske stranke su djeca 21. stoljeća. Taj potpuno novi tip političkih stranaka je reakcija na globalizaciju migracija, kao reakcija na strah od moguće promjene sociokulturnog identiteta pojedinih europskih društava, promjene identiteta Europe, promjene načina življenja i promjene vrijednosnog sustava", rekao je Milardović.
Milardović je još dodao da je ova konferencija početak međunarodnog znanstvenog projekta koji će trajati četiri godine pod naslovom "Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija".
Branka Likić Brborić sa švedskog Instituta za istraživanje etniciteta migracija i društva rekla je da je tema migracija važna svima zato što su migracije potrebne svima u Europi, kao što je potreban rad migranata razvijenim zemljama Europe. Istodobno, pola milijuna hrvatskih građana napušta svoju državu i nalaze posao u drugim zemljama što stvara užasan demografski deficit, ali i deficit demokracije, proučila je.
Za antiimigrantsku klimu koja se stvara u dijelu javnosti rekla je da su to "dimne zavjese" koje legitimiraju neoliberarnu reformu države blagostanja koja se nastavlja i vodi ka siromaštvu te velikoj nejednakosti unutar i između država u Europi i u svijetu. "To je najveći problem kojeg mi na neki način moramo regulirati i o tome razgovarati, a ne migrante i migraciju", smatra Likić Brborić.
Sudionici konferencije razgovarat će o globalizaciji migracija i globalnim migracijama, o migracijama, azilu i pitanju sigurnosti na području EU i jugoistočne Europe u kontekstu društva rizika, o fenomenu antiimigrantskih stranaka i ksenofobije u EU u 21. stoljeću, te o utjecaju globalizacije migracija na europska društva i države u 21. stoljeću.
Uz to, za studente splitskog Sveučilišta održava se radionica "Utočište kao praksa" koju će održati Carly Bagelman iz Liverpoola, a predstavit će se i EuropeAid projekt InterCap. Organizatori konferencije su zagrebački Institut za migracije i narodnosti i splitski Filozofski fakultet.
