„Ima li Državno izborno povjerenstvo (DIP) pravo uskratiti takvu informaciju od javnosti, tko je dopustio da mrtvi daju potpise, da glasuju, imaju li građani pravo znati tko je potpise za kandidaturu skupljao po grobljima“, zapitao se Miletić u Saboru u raspravi o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019.

DIP potvrdio potpise preminulih birača

Pritom je naveo kako je DIP-u nakon izbora postavljeno pitanje ima li među prikupljenim potpisima i potpisa preminulih birača, a DIP je odgovorio potvrdno.

„DIP je odgovorio da uz pojedine kandidature ima potpisa birača koji su odavno preminuli, no odbio je dati informaciju uz čije kandidature“, kazao je Miletić pitajući se koliko je potpisa umrlih - stotinu, tisuću, osam tisuća?

Naglasio je da DORH i policija godinu dana nisu u stanju raspetljati potpise mrtvih te zaključio kako pravo koje se ne može ostvariti nije pravo.

Hrvoje Zekanović (HS) izrazio je nezadovoljstvo što predstavnici referendumskih inicijativa za izmjenu izbornog zakona i otkazivanje Istanbulske konvencije nisu imali mogućnost uvida u pravi broj potpisa, odnosno način njihova brojanja.

S moje točke gledišta, građanima je uskraćeno pravo na pristup informacijama, kazao je zastupnik nezadovoljan tumačenjem povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana da to ne ulazi u ingerenciju povjerenika.

Da smo dobili nekakvu predstavku na tu temu, rješavali bi je, rekao je Pičuljan.

Sličan je odgovor dobio Ivan Kirin (HDZ) koji se zanimao kakva je uloga povjerenika kad procure informacije.

To nije sadržaj djelovanja povjerenika, njegova uloga je zaštitna, žalbena, imaju institucije koje se time bave, odgovorio mu je povjerenik.

Tko je potpisao rješenje Pari?

Nikola Grmoja (Most) pitao je Pičuljana je li on, koji je u to vrijeme bio glavni tajnik Ministarstva vanjskih poslova, potpisao rješenje za postavljanje Joška Pare za načelnika, iako je imao samo srednju školu, a tražio se fakultet.

U to sam vrijeme bio tajnik, no odluke o promaknućima i rasporedima u ime Ministarstva nikada nije donosio tajnik, nego čelna osoba, ministar ili njegov zamjenik, pa je i u ovom slučaju bilo tako, rekao je Pičuljan.

Povjerenik za pravo na pristup informacijama izvijestio je Sabor da se na tom polju bilježe pomaci, ali još ima prostora za napredak te je ponudio konkretna rješenja.

Jedno takvo naveo je odgovarajući Radi Šimičeviću (HDZ) kojeg je zanimalo kako se ponašaju čelnici tijela javne vlasti kod kojih su utvrđene nepravilnosti i kakve su sankcije.

Sankcije su prekršajne, rekao je Pičuljan, predlažući da se uredi postupak prinudnog izvršenja rješenja povjerenika, utvrđenjem novčane kazne za one koji grubo krše Zakon o pravu na pristup informacijama.