Preko tri milijuna kuna zagrebačke vlasti potrošile su u proteklih pet godina na 11 arhitektonskih natječaja koji se nikada neće izvesti, a riječ je tek o onim zvučnijim projektima poput znamenitih rukometnih ili stolnoteniskih dvorana koje su svojedobno predviđane u megalomanskim projektima gradske vlasti
Neizvedeni natječaji za projekte koje je u navedenom razdoblju Grad Zagreb naručivao od zagrebačkog Društva arhitekata realno su višestruko brojniji i skuplji, međutim analizirali smo tek one koji su najviše zaokupljali pažnju javnosti, piše Novi list
Neki od njih naručivani su tek kao predizborni trik, a neki tek kao neosnovana ambicija. Tako je grad samo na dva natječaja za rukometni dom Svetice, uoči Svjetskog rukometnog prvenstva 2006. godine organizirao dva natječaja na koja je potrošeno gotovo pola milijuna kuna.
Prvi natječaj za Svetice poništen je u kolovozu kad je počelo traženje rješenja za finale Svjetskog rukometnog prvenstva, dok su novi pobjednički projekt za tu lokaciju izradili priznati arhitekti Penezić i Rogina. U rukometnu priču uklapa se i natječaj za rukometnu Arenu, koja se prvotno trebala graditi na gradskom zemljištu u Blatu. Na natječaju u koji je ulupano milijun kuna pobjedio je projekt Branka Kincla, ali on nikad nije realiziran.
Među megalomanske projekte sličnog tipa može se ubrojiti i natječaj za stolnoteniski dom zamišljen na Kininskom trgu 2006. godine. Tada je, uoči nedavno održanog međunarodnog stolnoteniskog natjecanja, planirana izgradnja nove dvorane za ovaj sport. Iako je za taj natječaj potrošeno 170 tisuća kuna, Stolnoteniski dom nikada nije izgrađen, a prvenstvo je održano u Domu sportova.
Gradske vlasti još su tijekom 2005. godine investirale oko milijun i pol kuna za Sportsko-rekreacijski centar u Sesvetama, famozni »Chromosov« toranj te dvoranu u Dubravi. U suradnji s Turističkom zajednicom grada realiziran je i plaćen natječaj za kongresni centar. Među besmislene projekte ubraja se i novi »Dinamov« sttadion na Kajzerici.
Raspisivanje tog natječaja kod DAZ-a gradske vlasti stajalo je 235 tisuća kuna koliko su podijelili arhitekt Branko Kincl koji je dobio prvu nagradu na natječaju te ostali slavodobitnici. Osim navedenih novaca potrošenih na nagrade, grad je za svaki raspisani natječaj platio i troškove ocjenjivačkog suda i tehničke komisije gdje u prosjeku sjedi osam osoba, a zarađuju po četiri i pol tisuće kuna. Tijekom ove i protekle godine organizirana su i dva natječaja za parkove na Selskoj ulici za koje je također potrošeno preko pola milijuna kuna.
Među nekim arhitektima pak prevladava mišljenje kako i sama struka gubi na ovakvim natječajima.
– Ogromna zakašnjenja od prihvaćanja projekta do njegove realizacije donose brojne poteškoće. Dešava se da prođe i po osam godina, a u međuvremenu promijeni se i stanje na terenu ali i tendencije u arhitekturi, kaže naša sugovornica.
Valja napomenuti da je Društvo arhitekata svake godine financirano određenim novčanim iznosom koji treba »konzumirati«. Da bi novac dobiven prethodne godine opravdali i napunili proračun za sljedeće razdoblje, u DAZ-u jednostavno moraju organizirati određen broj natječaja.
