Ministar financija Slavko Linić Saboru je predložio povećanje zdravstvenog doprinosa za dva posto. Tvrdi da je Vlada učinila sve što može da bi suzbila naglo povećanje deficita (manjka) u proračunu. Kaže da su donijeli niz kratkoročnih mjera, poseban program državnih investicija za 2014. godinu te programe strukturnih promjena u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, državnoj upravi i socijalnoj politici. No ništa od toga nije bilo dovoljno da se smanji dug.

Europska komisija je u svojim preporukama naložila da se smanji deficit koji je za 2014. godinu iznosio 5,5 posto, pa je preporukama sugerirala trogodišnje posebne mjere koje je potrebno provesti da bi deficit u roku od tri godine spustili ispod tri posto BDP-a.

Potrebno je, kaže Linić, smanjiti proračun za 7,5 milijardi kuna. ‘U posljednje dvije godine nije se uspjelo oporaviti hrvatsko gospodarstvo, a u jesenjim projekcijama koje je dala i Europska komisija vidimo da su problemi u hrvatskom gospodarstvu značajni’, rekao je Slavko Linić u Saboru.

Kaže da su državne tvrtke u periodu od 2009. godine izgubile smisao za profitabilno djelovanje. ‘Ocjena je da je državni portfelj kojim upravlja Vlada nagomilao enormne gubitke koji su jednim dijelom bili i uzroci povećanja javnog duga, a i deficita, jer su se strukturnim promjenama u posljednje dvije godine dogodili negativni efekti i na proračun, i na dug. I tu se spominju i brodogradnja i Hrvatske željeznice i Croatia Airlines, a i neka druga trgovačka društva kao što su autoceste koje nisu u stanju servisirati svoje dugove.’

Problem je, kaže Linić, što se privatni sektor nije okrenuo proizvodnji i izvozu, dok se uslužni sektor okrenuo pogrešnim investiranjima u nekretnine. ‘Sve su to neravnoteže koje su utvrđene u ovih pet godina krize po kojima Europska komisija ocjenjuje da će gospodarski rast biti problematičan i u 2014. godini.’

Zato je Vlada, tvrdi ministar, ocijenila da će smanjenje samo rashodovne strane (potrošnje) za 7,5 milijardi dovesti do toga da ćemo imati ogroman negativni učinak na gospodarski rast čak i u 2015. godini. To je potvrdio i MMF.

‘To je bio razlog da je Vlada odlučila podijeliti teret na rashodovnoj i na prihodovnoj strani pa smo krenuli u prijedloge kako povećati prihode da bismo na taj način smanjili deficite, a opet kako ostvariti pojedine učinke’, kaže Linić i objašnjava da se tako odlučio za izmjenu Zakona o promjenama stope zdravstvenog osiguranja sa 13 na 15 posto.

‘Kad promatramo tu mjeru, ona će zaista s primjenom u ovoj godini povećati prihode državnog proračuna od 1,6 milijardi kuna’, kaže ministar i dodaje da se u sljedeće dvije godine od tog povećanja očekuje ukupni prihod od 2 milijarde i 400 milijuna za cijelu godinu, što se također smatra strukturni prihodom. ‘Zato se Vlada opredijelila na tu mjeru vezano za promjene zdravstvenog doprinosa. Jer jednostavno oni se smatraju kao mjera koja je trajna i mjera koja donosi veći prihod u državnom proračunu’, kaže Linić.

Kaže kako je svjestan negativnih posljedica tog povećanja poput slabljenja konkurentske moći gospodarstva: ‘Cijena rada, koja ovaj put pada na teret poslodavca koji plaća taj doprinos, negativno će utjecati na konkurentsku moć gospodarstva jer dižemo troškove rada. Samim tim gospodarstvo koje vidimo da ima problema s konkurentnošću i na domaćem tržištu i izvozu jednostavno će imati povećane rashode’, kaže Linić i dodaje da nije bilo drugog izlaza te da je to mjera koju su morali donijeti ako su htjeli biti odgovorni u borbi da se smanji deficit.

ŠUKER (HDZ): NOVIM OPTEREĆENJIMA NE MOŽETE POKRENUTI GOSPODARSTVO

Bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker upozorio je Slavka Linića da nova opterećenja ne mogu pokrenuti gospodarstvo: 'Da, nažalost, to se na takav način ne može pokrenuti, nego je potrebno poduzeti druge mjere. Ova izmjena zakona je naprosto pokazatelj da - ako neće svi nešto poduzeti i imati želju za reformama - gospodarstvo se ne može pokrenuti. Poreznim opterećenjem se ne može ništa pokrenuti.'

Šuker kaže da HDZ nije bio za smanjenje zdravstvenog doprinosa prije dvije godine: 'Nitko od gospodarstvenika nije time bio zadovoljan. Ali kad pogledamo cijeli paket poreznih zakona koji je donesen, on je također nažalost imao negativan predznak za hrvatske gospodarstvenike.'

Linić je Šukeru odgovorio da Vlada dvije godine ne poduzima samo porezna rasterećenja prema gospodarstvu, nego niz dodatnih mjera: 'Tragedija je da u Hrvatskoj, što god poduzmete, ne valja. To je otprilike konstatacija. Ali dobro, imamo barem to zadovoljstvo da prvi puta ono što Vlada poduzima cijene u MMF-u i Europskoj komisiji. Prema tome, očito da smo previše ispolitizirano društvo pa previše politički ocjenjujemo pojedine Vladine mjere, a jako malo stručno.'

KOSOR: ČESTE PROMJENE ZAKONA DOVODE DO PRAVNE NESTABILNOSTI
Nezavisna zastupnica, bivša premijerka Jadranka Kosor zahvalila je ministru što ne taji negativne posljedice svoje odluke: 'Međutim, mislim da nije dobro da se donose takve mjere u trenutku kada, a i sami ste to rekli, samo otvaranje novih radnih mjesta, samo investicije mogu pokrenuti ono zbog čega smo svi okupljeni i zabrinuti.' Upozorila je i da će veliki problem biti pravna nestabilnost koja je neizbježna kada se tako često mijenjaju zakoni.

Linić se uglavnom složio s Kosor, no dodao je i da je za Hrvatsku ipak najveći problem činjenica da nema gospodarskog rasta već šestu godinu. 'Nažalost, to su činjenice, to su jednostavno podaci kojima ne možemo izbjeći. Naša je samo ocjena da će manja šteta biti od dizanja dva indeksna poena zdravstvenog doprinosa nego od daljnjeg rezanja rashodovne strane od preko 2,5 milijarde i to je razlog da se Vlada opredijelila radije na dizanje poreza nego na rezanja koja bi imala i dalje negativni učinak.'

Bivši HDZ-ov ministar zdravstva Darko Milinović podsjetio je Linića kako su tvrdili da doprinos nikada više neće vraćati na 15 posto nego ga samo smanjivati: 'Govorili ste o MMF-u, govorili ste o Europskoj komisiji, pokušavali ste naći izlaz, zašto sada doprinos sa 13 na 15 posto? Sada, nemojte se uvrijediti, citirat ću, mislim da je Alka Vuica: 'Laži, laži, laži me, ti me lažeš najbolje.'
Milinović kaže da je očekivao da će Linić ponovno smanjiti doprinos za zdravstvo, ovaj put na 11 posto jer, kako kaže, tako su vladajući ranije najavljivali: 'Kaže se u sklopu mjere za daljnje rasterećenje cijene rada i podizanje konkurentnosti gospodarstva - Vlada će dodatno smanjiti doprinos za zdravstvo, ali to neće značiti manje novca za zdravstveni sustav jer će se taj iznos nadomjestiti uvođenjem poreza na imovinu', citirao jeMilinović ministra Linića.

Kaže da se ova vlada vadila na 'kosture iz ormara' u zdravstvu koje je ostavio HDZ, no danas je, tvrdi, jasno da je ova Vlada najviše naštetila zdravstvu: 'Danas u ovoj državi gotovo sve pada, svjedoci smo, jučer ili prekjučer, novog izvješća Statističkog zavoda o padu BDP-a, padu industrijske proizvodnje, padu izvoza, padu osobne potrošnje, padu investicija, ali nažalost ne manje bitno za spomenuti, i padu optimizma. Uzlazno u ovoj državi ide samo nezaposlenost i nezadovoljstvo',kaže Milinović.

MILINOVIĆ: SVAKI DAN NA LISTE ČEKANJA U BOLNICE DOĐE NOVIH 600 TISUĆA LJUDI

Prigovorio je Vladi na nekoordiniranosti, što je dokazao na primjeru putovanja premijera Zorana Milanovića u Australiju: 'Pozdravljam to, evo, branit ću ga, otišao je u Australiju dva tjedna, dogovoren je nekakav posjet, to je u opisu rada premijera. Ostavio prvu potpredsjednicu Vlade da vodi Vladu, da vodi izvršnu vlast, da bude prvi čovjek države u tom periodu, no i ona je otišla u Čile, to govori, dragi prijatelji, o nekoordiniranosti unutar Vlade.'

Kritizirao je Vladu zbog sve lošijih rezultata u zdravstvu: 'Danas 30 posto bolnica nema u svom limitu mogućnost ni isplate plaća, a kamoli plaćanja troškova i materijalnih izdataka. Danas su liste čekanja za očnu mrenu 590 danaljudi moji, hvalili su se smanjenjem, godinu i pol dana, za kolonoskopiju 324 dana, za ultrazvuk srca 370 dana, za operaciju kuka 580 dana, dakle godinu i sedam mjeseci, za ultrazvuk dojki, a čitali smo neki dan da je porast karcinoma kod žena nažalost u povećanju, a na ultrazvuk dojke, drage gospođe, dame, cure, djevojke, morate čekati 426 dana', upozorio je Milinović.

Tvrdi da se liste čekanja u Hrvatskoj na dan povećaju za 600 tisuća ljudi: 'Danas, danas će novih 600 tisuća pacijenata čekati na zdravstveni sustav.'

Milinović je na kraju rekao kako je dobro što je premijer u Australiji te je poručio Hrvatima koji tamo žive da ga ne dočekuju s prosvjedima 'Možete ga naljutiti pa će se prije vratiti u Hrvatsku, ali čim se vrati vjerojatno će Vlada donijeti ponovno nekakav zakon koji ide nauštrb ljudi, nauštrb pacijenata, nauštrb standarda življenja u Hrvatskoj. Pa, dragi Hrvati iz Australije, nemojte ga tjerati iz Australije, dobro je za Hrvatsku, za vašu domovinu, da je što duže tamo, da ne donosi ovakve nakaradne mjere, nakaradne zakone kojima su građani Hrvatske apsolutno nezadovoljni.'

'MILANOVIĆ JE KRIV ZA ODLAZAK LIJEČNIKA IZ ZEMLJE!'

Kasnije u raspravi Milinović je optužio premijera Milanovića da je on odgovoran za ogroman broj zahtjeva liječnika za odlaskom iz zemlje: 'Nije nitko danas u Australiji zbog politike Zorana Milanovića, nego zbog titoističke politike, zbog toga. No mladi danas odlaze zbog Milanovića, za to njega treba optuživati.'

Kaže da je već 300 liječnika otišlo iz zemlje, i to baš zbog smanjenog doprinosa: 'Zbog kolapsa zdravstvenog sustava, zbog rečenica kao što su: 'Liječnici potkradaju državni proračun.' Ja se neću umoriti govoriti o tome, to nije istina! Jer su kolege liječnici veliki obol dali ne samo danas, već u Domovinskom ratu i državi. Hrvatsko zdravstvo je među tri ili četiri najbolja u Europi. Zato je Milanović kriv, što imamo 400 zahtjeva liječnika da idu van iz Hrvatske. I zato, dragi Hrvati u Australiji - nije Milanović kriv za to što su vaši djedovi bježali tamo, to je kriv netko drugi, i tu je Milanović u pravu.On je kriv što sada mladi ljudi odlaze i što sada 300 liječnika je van Hrvatske i bježi iz Hrvatske.O povećanju zdravstvenog doprinosa odlučivat će se u Saboru u petak, a prema svemu sudeći, zastupnici neće imati argument kojim bi opravdali odbacivanje tog prijedloga.