"Potpuno je jasno da ona nije donesena zbog osude zločina, jer bi se onda četnički vojvoda na čelu crnogorskog parlamenta sjetio zločina koji su Talijani počinili na tlu Crne Gore 1941.godine ili zločina koji su na tlu Crne Gore počinili četnici između 1941. i 1945., ali o tome nema niti spomena. Ona je donesena isključivo zbog dnevnopolitičkih odnosa i zbog toga da Mandić (predsjednik parlamenta) odradi prljavi posao za Vučića", izjavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin u Saboru.

Kazao je i kako mnogi govore o rezoluciji a nisu je ni pročitali. "Ako pročitamo tekst, vidjet ćemo da je ono što je pučka pravobraniteljica napisala prije šest godina o pozdravu 'Za dom spremni', o relativiziranju ustaških zločina u Hrvatskoj, o povijesnom revizionizmu, bilo puno oštrije", kazao je.

Zastupnica Možemo Jelena Miloš upozorila je da bi crnogorska rezolucija mogla usporiti put susjedne države u Europsku uniju, što je želja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a što Hrvatska ne smije dozvoliti.

"Jasno je da se radi o instrumentalizaciji crnogorskog parlamenta u političke svrhe, instrumentalizaciji koja je jako štena za dobrosusjedske odnose dviju država. Mi smo kao država jasno osudili ustaški režim, svake godine komemoriramo žrtve Holokausta, tako i žrtve Jasenovca,. Uz to, podsjećam da je grad Zagreb maknuo nazive ulice po ustaškim dužnosnicima", kazala je Miloš.

Dalija Orešković, iz kluba HSS-a, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom, prigovorila je vladi što slanje prosvjedne note Crnoj Gori nije dogovorila s predsjednikom države.

"Dosta mi je toga da kontinuirano naš ustavnopravni poredak guramo pod tepih. Država u kojoj predsjednik i vlada ne surađuju u oblikovanju vanjskopolitičkih stavova kao da nije država. Takva država ne poštuje ni samu sebe, a onda ne treba čuditi ako nas ne poštuju ni naši prvi susjedi", rekla je Orešković.