Ministar uprave Arsen Bauk želi iz Hrvatske ukloniti sve ulice koje nose ime visokog ustaškog dužnosnika i književnika Mile Budaka, kao i ulicu 10. travnja koja se nalazi u selu Slatinski Drenovac. U deset gradova i općina još postoje Budakove ulice, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici, Pagu, Pleternici, Komiži, Lovincu, Jasenici, Klakaru i u Pakoštanama čak dvije, piše Novi list
Od svih poglavarstva tih jedinica lokalne samouprave, te općine Čačinci na čijem je teritoriju ulica posvećena danu osnivanja NDH, Ministarstvo uprave zatražilo je odluke predstavničkih tijela o imenovanju spomenutih ulica kako bi se utvrdilo jesu li te odluke u skladu s Ustavom i zakonima, navodi riječki dnevnik. Pritom se u Ministarstvu pozivaju i na Vladu Ive Sanadera koja je 26. kolovoza 2004. donijela odluku o uklanjanju spomen obilježja Juri Francetiću u Slunju i Mili Budaku u Svetom Roku, općina Lovinac.
U tom se dokumentu ističe da je njihovo postavljanje bilo 'suprotno izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske te nanosi štetu ugledu i interesima Republike Hrvatske'. Nadležna ministarstva odmah su postupila po toj odluci i u Svetom Roku je maknuto obilježje koje su financirali hrvatski iseljenici.
'Ako spomenik nije bio u skladu s Ustavom, onda nisu niti ulice koje nose Budakovo ime. Ali u konačnici će o tome odlučiti sud. Mi možemo samo obustaviti izvršenje odluke o imenovanju ulice i poslati je na sud da utvrdi je li ona bila u skladu s Ustavom i zakonima', rekao je Bauk za Novi list
Ministar uprave podsjeća i na izjave najviših dužnosnika HDZ-ove vlasti 2004. koji su redom tvrdili da je nužno ukloniti spomen na Budaka. Tako je, primjerice, tadašnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks objašnjavao da je Hrvatska utemeljena na tradicijama antifašizma i da se stoga ne može tolerirati bilo kaka obilježja pripadnicima pokreta i stranaka koje su u Drugom svjetskom ratu bili na strani NDH i fašizma. Ubrzo nakon akcija u Svetom Roku i Slunju, uslijedila su micanja Budakovog imena iz ulica u nekoliko hrvatskih gradova. Do kraja godine gradska vijeća u Gospiću, Kninu i Zadru, sva tri s HDZ-ovom većinom, ukinula su ulicu Mile Budaka. Recimo u Gospiću je ona preimenovana u Ulicu hrvatskih književnika. Budak je još ranije nestao iz nekih drugih gradova, primjerice, Splita, kao i iz Zagreba gdje je jedan mjesni odbor nosio njegovo ime. No u deset navedenih mjesta, Budak se uspio održati. Premda je bilo inicijativa za promjenu naziva tih ulica.