Gost intervjua tjedna na N1 televiziji bio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji se osvrnuo na prve dane privremene suspenzije Schengena i čuvanje hrvatske granice.
Otkad smo u Schengenu, više nego ikad prolazi migranata, tvrde stanovnici uz granicu.
'Brojevi rastu, to je činjenica, ali to nema veze s ulaskom Hrvatske u Schengen. Pojačan je pritisak i ulazak i u Srbiju i u BiH ove godine, što se automatski reflektira i na našu situaciju. Razumijem ljude uz granicu, kao i one u Slunju i nekim drugim mjestima uz granicu s BiH. Zato smo i krenuli u izgradnju centra za registraciju migranata, kako bismo ih zapravo maknuli iz središta tih mjesta gdje su policijske postaje. Realno, pogoršavanja sigurnosne situacije nema', kazao je Božinović za N1.
Kazao je da Slovenija ne bi uvela dodatne kontrole da nije motivirana terorističkim napadima u Francuskoj i Belgiji, kao i da Italija to nije uvela njoj. Trend u Europskoj uniji je, od središnje Europe prema jugu, da svi imaju ovakve interne kontrole. 'To je nešto što postoji i predviđeno je Schengenskim zakonom. Kad su bili prije teroristički napadi i covid kriza, uvedene su ovakve kontrole. Ne radi se o situaciju koju Schengen ili iskustvo ne poznaju', objasnio je ministar.
vezane vijesti
'Prošle godine smo, u odnosu na 2021., imali povećanje od 190 posto. Ove godine smo na oko 93 posto. Raste i dalje, ali ne onom dinamikom kao prošle godine. Rekao bih da je prošla godina bila prva prava postcovid godina. Drugi razlog zašto je to bilo prošle jest da su još uvijek bili, i danas postoji kao problem, liberalni vizni režimu u Srbiji i BiH, gdje su zrakoplovima ljudi dolazili. Samo prošle godine smo imali desetak tisuća migranata iz Burundija. Koristili su vizni režim jer nisu priznali Kosovo, ili su povukli priznanje. Nama je danas druga najveća populacija koja dolazi na granicu turska. Afganistan je najviše, Turci su drugi. Ilegalno. Imamo i oko osam tisuća Rusa, koji mogu bez viza u Srbiju i BiH. To je nešto o čemu komuniciramo, Europska komisija je izvršila pritisak pa se odlučilo nekim državama ukinuti vizni režim. Nije isto ukinuti Burundiju ili Turskoj', naveo je Božinović
Slovenski ministar je spomenuo brojku od 42.000 ilegalnih migranata iz Hrvatske u Sloveniju.
'Ove godine smo na oko 61.000 ili 62.000. S tim da… Slovenski kolege to znaju, broj slučajeva, koji Hrvatska zaustavi, je višestruko veći. Neki su prošli i nekoliko puta jer to su ljudi koji su prošli tisuće kilometara da dođu do granice i pokušavat će koliko god mogu jer nemaju gdje. I to nam je jasno. Međutim, prema europskom pravu, a ovdje se primjenjuje kao nacionalno pravo i imaju veću vrijednost u odnosu na ono nacionalnih država, vezani smo time. Sami bismo to jednostavno riješili, ali Europa ih još uvijek tretira kao izbjeglice. Ali, situacija se promijenila', kazao je Božinović.
Rekli smo, i toga se držimo, Hrvatska neće postati “hot spot”. To znači da bismo imali kampove i ne mogu nigdje jer su ovdje zapeli. To se neće dogoditi i to jamčimo.”
Jasno da je neuspjeh europske migrantske politike jest upravo zbog različitih pristupa i različitih pristupa. Primjerice, Mađarska ima žicu?
'Ima najtvrđu retoriku u Uniji, ima žicu, a kroz nju im prolazi više migranata nego kroz Hrvatsku. Jer, mi imamo bolji pristup, naša policija je fleksibilnija. Sjećate se koliko je bilo povika na policiju, ne samo u javni prostor nego i prema europskim institucijama. Ulazimo u Schengen, a gledamo otraga hoće li nam doći ne znam što.'
Govoreći o sigurnosnoj situaciji u Hrvatskoj kazao je da ne možete isključiti nekog radikaliziranog pojedinca, kao onog na Trgu sv. Marka u Zagrebu, da napravi neku radikalnu akciju.
'Zato treba voditi računa o svemu, pratiti objave i eventualna okupljanja. Međutim, ono što Hrvatsku razlikuje od zemalja u kojima već živi veći broj pripadnika migrantske populacije, jest da je otpočetka islamska zajednica u Hrvatskoj korisna, sastavni je dio društva i nema radikalizma. Radimo zajedno, imamo i posebne sporazume s islamskom zajednicom kao MUP. To je sve cijeli niz stvari temeljem kojeg se rade procjene. Nismo postali “hot spot”, možete ga definirati kako želite, u smislu da nam se uselio veći broj tih ljudi, a da smo ih onda ostavili van društva. To je veliki problem u Europi, što se ti ljudi nisu integrirali u društvo', rekao je Božinovič
