Libanonska država i središnja banka imaju "vrlo ograničene" financijske mogućnosti da bi se, bez strane financijske pomoći, suočile s učinkom strašne eksplozije u bejrutskim lučkim skladištima koja je nanijela ogromne štete Bejrutu, kazao je u četvrtak ministar gospodarstva
"Mogućnosti države vrlo su ograničene, a takva je situacija i sa središnjom bankom i ostalim bankama. Ne plivamo u dolarima", kazao je Raoul Nehme za tv kanal Sky News Arabia. On je kazao da mnoge zemlje najavljuju pomoć te da se štete mjere u milijardama dolara. Po njegovim riječima, suradnja s Međunarodnim monetarnim fondom jedini je put izlaska iz trenutne situacije za Libanon, koji se već borio s padom dolara i financijskim padom i prije eksplozije u utorak.
Guverner Bejruta Marwan Abboud rekao je za TV Al Hadath da bi ukupna šteta od eksplozije mogla dosegnuti 15 milijardi dolara, uključujući tu i poslovne gubitke koji će uslijediti u postojećoj situaciji. Djelovanje luke u Bejrutu potpuno je paralizirano, a riječ je o libanonskoj glavnoj ruti za uvoz hrane potrebne naciji od 6 milijuna ljudi, dok su brodovi prisiljeni pristajati u manjim lukama. Svjetska banka u srijedu je najavila da će raditi zajedno s libanonskim partnerima kako bi potaknula javno i privatno financiranje obnove i oporavka. No za sada nije jasno kakav će učinak ovo imati na teške pregovore koje zemlja vodi s Međunarodnim monetarnim fondom.
U eksploziji je poginulo 135 ljudi a ranjeno je njih više od 4.000, a dužnosnici očekuju da će te brojke rasti. U zemlji je od danas na snazi dvotjedno izvanredno stanje. Premijer proglasio je u četvrtak trodnevnu žalost za žrtvama eksplozije. Dužnosnici za eksploziju krive skladištenje visokoeksplozivnog materijala, a lučki dužnosnici nalaze se u kućnom pritvoru. Predsjednik Michel Aoun kazao je da je 2,750 tona amonijeva nitrata bilo uskladišteno šest godina u lučkim skladištima. Libanonski dužnosnici zanijekali su mogućnost da se radilo o napadu. Libanonci pak, od kojih su brojni već izgubili posao te im se sve više smanjuju zalihe u finncijskoj krizi, krive političare koji su desetljećima imali koristi od državne korupcije i lošeg upravljanja.