'Prilično sam razočarana odlukom australskom suda, jer smo ga mi dok sam bila ministrica pravosuđa otkrili tamo i poslali svu dokumentaciju o tamošnjem sudu', rekla je Škare Ožbolt.

Odmah na samom početku procesa ekstradicije kapetana Dragana, kaže ona, bila sam upozorena da se radi o teškoj i kompliciranoj proceduri. Hrvatska je ugovor o izručenju s Australijom naslijedila još od Kraljevine Srbije koja ga je unijela u zajedničku državu Jugoslaviju, a nakon njezina raspada Hrvatska je naslijedila.

'Radi se o zastarjelom protokolu. Zato je Hrvatska prilikom izručenja Antuna Gudelja s Australijom napravila neki mali poseban protokol kako bi se proces olakšao, ali samo za taj i još neke slučajeve. Zašto to nije napravljeno u slučaju kapetana Dragana ne znam', govori bivša ministrica.

Zbog tako komplicirane procedure dok je bila ministrica ona je zatražila od našeg veleposlanstva u Australiji da se angažira odvjetnik koji će pratiti proceduru. 'Što se događalo nakon što sam napustila ministarsku poziciju, ne znam, jer se nakon mene promijenilo dvoje ljudi na ministarskoj funkciji (Ana Lovrin, Ivan Šimonović), jesu li pratili proces, jesu li kontrolirali što se događa i sud hranili potrebnom dokumentacijom, stvarno ne znam. Nisam pobornik teorija zavjere o srpskom lobiju, jer je stvar ipak došla do Haškog suda', objašnjava ona.

Na pitanje postoji li mogućnost da je optužnica manjkava i možda u njoj postoje točke bez argumentacije kao što se po priznaju i samog ministra Ivana Šimonovića pojavilo i u slučaju Milana Španovića kojeg je Velika Britanija izručila Hrvatskoj pod optužbom za ratne zločine, Vesna Škare Ožbolt kaže da je i to moguće, ali hrvatsko pravosuđe mora znati koje dokumente šalje. Španović je izručen bez obzira na lošu optužnicu.

'Jako sam razočarana ovakvom odukom suda, jer sam od njega dobila čak i nekoliko prijetećih pisama', rekla je bivša ministrica pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa mora reagirati na ovakvu odluku australskog suda, nastavlja ona dalje, a ratni zločin nikad ne zastarijeva pa Vasiljković sigurno neće biti siguran jer se postupak uvijek može iznova pokrenuti.

Škare Ožbolt smatra da nije samo u pitanju šturo obrazloženje koje se pojavilo u medijima u kojem se navodi kako australski sud sumnja u objektivnost hrvatskog pravosuđa. 'Ako je to zaista istina, onda netko nije napravio posao i nije dokazao Australcima da sudimo za ratne zločine i Hrvatima i Srbima i svima i da nam je Haški sud odavno prepustio neka suđenja', objašnjava Škare Ožbolt.

'Kapetan Dragan' (54) uhićen je u Sydneyju kao australski državljanin Daniel Snedden 20. siječnja 2006. na temelju međunarodne tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska i otad se nalazi u pritvoru. Dragan Vasiljković rođen je u Beogradu, a kao dijete se s roditeljima preselio u Australiju, odakle se 1991. vratio u Srbiju, kao paravojni zapovjednik. Ima dvojno srbijansko i australsko državljanstvo.

Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku tereti Vasiljkovića da je kao zapovjednik postrojbe za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, odnosno kao zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba Alfa postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija.

Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u veljači 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Tereti ga se i da je kao zapovjednik postrojba za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske postrojbe JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca.

Australski savezni sud u veljači odbio je Vasiljkovićevu žalbu na prvostupanjsku odluku područnog suda Novoga Južnog Walesa iz 2007. koji je utvrdio da je podoban za izručenje. Sudac Dennis Cowdroy tada je odbio žalbu utvrdivši kako nema zapreka njegovu izručenju.